Odjel za citologiju Zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju Kliničkog bolničkog centra Split započeo je s uvođenjem sustava digitalizirane citološke dijagnostike. Riječ je o prvom takvom sustavu u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, koji kombinira virtualnu mikroskopiju i umjetnu inteligenciju te omogućuje bržu i precizniju analizu uzoraka.
'Ovo je drugi veliki korak splitske citologije u kratkom razdoblju. Prije manje od pet godina prvi u Hrvatskoj uveli smo u svakodnevnu praksu automatizirani sustav tekućinske citologije s digitalnom analizom slike i umjetnom inteligencijom. Zahvaljujući tom iskoraku postali smo regionalni edukacijski centar za tekućinsku citologiju. Ovaj novi, znatno bolji i napredniji sustav digitalizacije logičan je nastavak napredovanja i važan iskorak za citološku dijagnostiku', kazao je predstojnik Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju prof. dr. sc. prim. Šimun Anđelinović.
Koliko je za pacijente važan rad Odjela za citologiju govori podatak da godišnje obave oko 45.000 citoloških pretraga, uključujući papa-testove, citološke analize urina te citološke obrade uzoraka dobivenih punkcijom štitnjače, koštane srži, limfnih čvorova i dojke. Pacijenata je sve više, a potreba za brzom i preciznom dijagnostikom iz godine u godinu raste.
Proces digitalizacije započinje s ginekološkom citologijom, odnosno papa-obriscima, a postupno će se proširiti na sve ostale uzorke koji se obrađuju na Odjelu. Trenutno su postavljeni skeneri i u tijeku je njihovo uvođenje u rad. Paralelno se odvija edukacija laboranata i inženjera laboratorijske dijagnostike, potom započinje edukacija svih liječnika specijalista citologije i citotehnologa.
'Kako bi bilo jasnije što se dobiva s novim sustavom, treba reći da ćemo umjesto klasičnog pregleda stakalaca pod mikroskopom, kao što je bilo dosad, koristiti skenere cijelih stakalaca te umjetnu inteligenciju (AI) za snimanje, analizu, pohranu i udaljene konzultacije i razmjene mišljenja (telecitologija) - sve bez slanja fizičkih uzoraka. Zahvaljujući algoritmima za AI analizu, brzo i precizno se skenira tisuće stanica i ukazuje na sumnjiva područja, ubrzava pregled uzoraka te povećava ujednačenost i pouzdanost nalaza', pojasnila je voditeljica dr. Marina Vrdoljak Trogrlić.
Dakle, umjetna inteligencija u novom sustavu ima ulogu asistencije liječnicima specijalistima citologije. Ona pomaže u pregledu i analizi digitalnih slika uzoraka, ali je bitno napomenuti da konačnu dijagnozu i dalje donose liječnici specijalisti citologije.
Sustav će se koristiti i u nastavi. Budući da isti digitalni uzorak istodobno može pregledavati više osoba, služit će za edukaciju studenata, specijalizanata patologije i citologije, specijalizanata drugih grana medicine i specijalista iz drugih bolnica.
Dr. Vrdoljak Trogrlić pojasnila je da uvođenje sustava tekućinske citologije i digitalizacijom, uz spomenutu AI asistenciju, pacijenticama omogućuje brojne prednosti. Iz jednog uzorka papa-obriska može se napraviti više dijagnostičkih pretraga: virtualna mikroskopija, analiza umjetnom inteligencijom, HPV test i dodatne imunocitokemijske analize - sve bez potrebe za uzimanjem dodatnih uzoraka.
'Sve prethodno navedeno donosi nam bitno ubrzanje postavljanja dijagnoze i brže izdavanje nalaza', dodala je.
Uvođenjem digitalizirane dijagnostike Zavod za patologiju, sudsku medicinu i citologiju KBC-a Split, poručili su predstavnici, još jednom pokazuje da svjetske trendove ne samo prati, nego ih i prvi uvodi u Hrvatsku.
