Aktualne rasprave o rješenju za stadion Poljud u značajnoj se mjeri vode populistički i navijački ostrašćeno, pritom u potpunosti isključujući konzervatorsku i arhitektonsku struku.
Poručeno je to s panel rasprave u sklopu 'Kome smeta Poljud?' upriličene na Danima arhitekata 10.0 u Brelima.
U raspravi su sudjelovali Joško Belamarić, hrvatski povjesničar umjetnosti, Jelena Borota, splitska urbanistica, Toma Plejić, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata te Nenad Fabijanić, umirovljeni profesor arhitekture, uvaženi arhitekt i dobitnik brojnih strukovnih nagrada.
Kroz panel raspravu otvorena su ključna pitanja vezana uz stanje, zaštitu i budućnost stadiona Poljud kao zaštićenog kulturnog dobra i jednog od najvažnijih primjera hrvatske moderne arhitekture. Poseban naglasak stavljen je na odnos društva i institucija prema arhitektonskoj baštini, potrebu stručnog i odgovornog pristupa obnovi te važnost uključivanja relevantnih stručnjaka u donošenje odluka.
'Svaka suvremena država i društvo koji se odgovorno odnose prema prošlosti i budućnosti vode sustavnu brigu o svojoj kulturi i tradiciji, odnosno o kulturnoj baštini u cjelini. Stadion Poljud, kao zaštićeno kulturno dobro, jedan je od najsvjetlijih primjera hrvatske Moderne, prepoznat i vrednovan na domaćoj i globalnoj kulturnoj sceni.
Iz tih razloga Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske stadion Poljud zaštitilo je kao nepokretno kulturno dobro, što podrazumijeva obvezu brige i grada i države o tom zaštićenom dobru. Zaštita obvezuje i onoga tko ju je zaštitio i vlasnika kulturnog dobra. Tijekom posljednjih trideset godina nije se vodila dužna briga o ovom zaštićenom spomeniku kulture, što je djelomično narušilo vidljive dijelove konstrukcije, dodatno oštećene u posljednjih godinu dana uslijed vremenskih nepogoda', istaknuto je među zaključcima.
Hrvatski arhitekti okupljeni u Hrvatskoj komori arhitekata i Udruženju hrvatskih arhitekata pozivaju donositelje odluka o zaštićenom spomeniku kulture da u raspravu o rješenju stadiona Poljud uključe relevantne stručnjake sa svjetskim referencama, kako bi se izbjegla politizacija i politički populizam, a sve s ciljem donošenja kvalitetnog rješenja za ovaj iznimno važan trenutak za Grad Split i cijelu zemlju. Stadion Poljud hrvatsko je, ali i svjetsko kulturno dobro te kao takvo zaslužuje odnos primjeren vrhunskom spomeniku hrvatske i svjetske kulture, ističu.
'Hitno treba formirati stručno tijelo za projekt Poljud, sastavljeno od predstavnika vlasnika stadiona (Grad Split), Ministarstva kulture i medija, predstavnika arhitektonske struke sa svjetskim referencama, konstruktera, konzervatora i povjesničara umjetnosti. Neophodno je provesti daljnje i sveobuhvatne analize stadiona Poljud, uključujući sve konstruktivne elemente i dijelove objekta, s preporukama za potrebne zahvate na cijelom arhitektonskom sklopu stadiona.
Treba donijet odluku o budućnosti stadiona Poljud isključivo na temelju stručne ekspertize međunarodno priznatih stručnjaka', naglašavaju.
Rješenje za stadion, kao zaštićeno kulturno dobro, odnosno njegova temeljita i stručna rekonstrukcija, ni na koji način ne prejudicira odluku države i grada o eventualnoj izgradnji novog stadiona na drugoj lokaciji u Splitu, naglasili su.
'Eventualna izgradnja novog stadiona ne smije ugroziti stadion Poljud i njegovu budućnost. Stadion Poljud trajno je upisan u kolektivnu svijest i kulturni identitet Splita, Hrvatske i svijeta', zaključeno je.