17/11/26 · 19:20

Komisija djelomično odobrila konačni zahtjev Hrvatske za plaćanje u iznosu od 2,67 milijardi eura u okviru instrumenta NextGenerationEU

Evo detalja

Komisija djelomično odobrila konačni zahtjev Hrvatske za plaćanje u iznosu od 2,67 milijardi eura u okviru instrumenta NextGenerationEU
Foto: Ralph from Pixabay
Piše
PODIJELI Facebook X (Twitter) WhatsApp

Europska komisija danas je djelomično odobrila deveti i konačni zahtjev Hrvatske za plaćanje u vrijednosti od 2,67 milijardi eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, koji je okosnica instrumenta NextGenerationEU. To je važan korak prema uspješnom dovršetku hrvatskog plana za oporavak i otpornost, kojim je dokazana snažna predanost Hrvatske provedbi ambicioznih reformi i ulaganja s transformativnim učinkom na hrvatsko gospodarstvo.

Ovim zahtjevom za plaćanje obuhvaćena je provedba reformi i ulaganja u području zdravstva, adekvatnosti mirovina, vlasničke politike poduzeća u državnom vlasništvu, konkurentnosti, poboljšanja poslovnog okruženja, inovacija i zelenih tehnologija, vještina, izgradnje vrtića i škola, gospodarenja vodama i otpadom, obnove zgrada nakon potresa, energetske infrastrukture i energetske učinkovitosti te digitalne infrastrukture i povezivosti u Hrvatskoj.

Komisija je utvrdila da je Hrvatska u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila 44 od 46 ključnih etapa i 106 od 107 ciljnih vrijednosti utvrđenih u Provedbenoj odluci Vijeća.

Glavne mjere u ovom zahtjevu za plaćanje uključuju:

- Rekonstrukcija i energetska obnova zgrada nakon potresa 2020.: Ta su ulaganja znatno pridonijela oporavku nakon potresa. Obnovljeno je gotovo 760 000 m2 javnih i višestambenih zgrada, čime je nadopunjena milijarda eura osigurana u okviru Fonda solidarnosti EU-a. Osim toga, obnovljeno je 1,5 milijuna m2 javnih i višestambenih zgrada kako bi se poboljšala energetska učinkovitost, smanjili računi za energiju, smanjile emisije CO2 i riješio problem energetskog siromaštva.

- Modernizacija i ozelenjivanje javnog prijevoza u Hrvatskoj: Gradovi Osijek, Rijeka, Zadar, Šibenik, Sisak, Zagreb, Križevci, Dubrovnik, Krapina, Ludbreg, Pula i Virovitica dobili su 179 električnih autobusa, dok su Zagreb i Osijek dobili 20 odnosno 10 novoproizvedenih domaćih tramvaja. Ta ulaganja građanima pružaju čišće, tiše i održivije mogućnosti prijevoza, a istodobno poboljšavaju kvalitetu zraka u urbanim područjima, smanjuju emisije stakleničkih plinova i ovisnost o fosilnim gorivima te podupiru zdravije životno okruženje i prelazak Hrvatske na čistu energiju.

- Smanjenje administrativnog opterećenja modernizacijom i digitalizacijom javnih usluga: Nadograđeni IT sustavi u Zavodu za mirovinsko osiguranje sada podupiru obradu mirovina, izračune naknada za djecu i povezane postupke. Porezna uprava istodobno je digitalizirala 365 poreznih postupaka, čime je poboljšala kvalitetu, transparentnost i učinkovitost usluga za porezne obveznike. Hrvatska je dovršila i akcijski plan za smanjenje administrativnog opterećenja za poduzeća, čime je optimizacijom i digitalizacijom administrativnih postupaka ostvarena ukupna ušteda od gotovo 346 milijuna EUR. To je pridonijelo stvaranju učinkovitijeg i digitalnijeg regulatornog okruženja pogodnog za poslovanje.

Komisija je utvrdila i da su dvije ključne etape koje se odnose na razvoj usluge autonomnih vozila ('robotaksi') i jedna ciljna vrijednost koja se odnosi na izgradnju i obnovu učionica u osnovnim školama samo djelomično ispunjene. Komisija će uskoro obavijestiti Hrvatsku o razlozima svoje ocjene, a Hrvatska će imati dva mjeseca da iznese svoje primjedbe prije nego što Komisija donese konačnu ocjenu.

Sljedeći koraci

Komisija je sada svoju preliminarnu ocjenu ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti u Hrvatskoj potrebnih za to plaćanje dostavila Gospodarskom i financijskom odboru, koji ima četiri tjedna da dostavi svoje mišljenje.

Komisija će Hrvatskoj uskoro dostaviti razloge zbog kojih smatra da prethodno navedene ključne etape i ciljne vrijednosti nisu u zadovoljavajućoj mjeri ostvarene. Hrvatska će imati dva mjeseca da dostavi svoja opažanja prije nego što Komisija donese konačnu ocjenu. Taj je postupak u skladu s Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost, Komisijinim provedbenim smjernicama objavljenima 21. veljače 2023. i Komisijinim smjernicama o zaključenju Mehanizma za oporavak i otpornost objavljenima 4. svibnja 2026.

Ako Komisija na temelju primjedbi Hrvatske potvrdi svoju ocjenu da predmetne ključne etape i ciljna vrijednost nisu u zadovoljavajućoj mjeri ostvarene, razmjerno će smanjiti iznos koji odgovara tim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima od ukupno 2,67 milijardi eura u okviru ovog zahtjeva za plaćanje.

Iznos koji odgovara preostalim ključnim etapama i ciljnoj vrijednosti utvrdit će se u skladu s okvirom za smanjenja i povrate u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (utvrđenim u Prilogu IV. Smjernicama objavljenima 22. srpnja 2024.) i Komisijinom metodologijom za suspenzije plaćanja (navedenom u Prilogu II. Komunikaciji objavljenoj 21. veljače 2023.), koja se primjenjuje na sve države članice i kojom se pridaje znatna važnost ključnim etapama povezanih sa reformama.

Plaćanje Hrvatskoj za već odobrene ključne etape i ciljne vrijednosti može se izvršiti nakon pozitivnog mišljenja Gospodarskog i financijskog odbora i naknadnog donošenja odluke Komisije o plaćanju.

Kontekst

Hrvatska je svoj deveti i završni zahtjev za plaćanje podnijela 29. kolovoza 2026. Hrvatski plan za oporavak i otpornost uključivao je širok raspon mjera ulaganja i reformi kojima se podupiru ciljevi klimatske i digitalne tranzicije.

Kako bi se Mehanizam za oporavak i otpornost zaključio krajem 2026., države članice morale su do kraja kolovoza 2026. provesti sve preostale ključne etape i ciljne vrijednosti te podnijeti konačne zahtjeve za plaćanje do kraja rujna 2026.


PODIJELI Facebook X (Twitter) WhatsApp

Dodaj kao preferirani izvor na Googleu