Lećevica zvana čežnja. Nakon više od dva desetljeća stanovnici Splitsko-dalmatinske županije još uvijek čekaju Centar za gospodarenje otpadom, ali voda je došla do grla. Preciznije rečeno, otpad je došao do grla.
Predsjednik županijskog SDP-a i gradonačelnik Trogira Ante Bilić, predsjednik splitskog SDP-a i gradski vijećnik Danijel Kukoč, gradonačelnik Makarske Zoran Paunović te gradonačelnica Supetra Ivana Marković prozvali su županijsku vlast zbog dugogodišnjeg kašnjenja projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici te su zatražili rješenje za razdoblje do njegova otvaranja.
Bilić je podsjetio da je prošla 21 godina od osnivanja Regionalnog centra čistog okoliša, tvrtke koja je odavno trebala realizirati projekti, a ni danas ugovor za njegovu izgradnju još nije sklopljen.
– Svjedoci konačnog raspada sustava zbrinjavanja otpada u našoj županiji. Sve ono na što smo godinama upozoravali da će se dogoditi nažalost se dogodilo, ali najodgovorniji, a tu mislim na sve županijske vlasti u tih 20 godina, od Ante Sanadera do danas Blaženka Bobana, sakrili su se i prave se da to nije njihov problem. Lećevica – kad bude, bit će, a vi se dotad snađite. Ne preuzimaju odgovornost, ne izlaze pred građane i ne nude rješenja koja možda nekad i nisu najpopularnija – rekao je Bilić.
Kazao je da odgovorni ne znaju riješiti problem te da je riječ o još jednom pitanju na kojem je Splitsko-dalmatinska županija, nekada najrazvijenija u Dalmaciji, 'pala na ispitu'. Dodao je da su je, prema njegovim riječima, po BDP-u prestigle Zadarska i Šibenska županija.
Kao primjer naveo je Šibensko-kninsku županiju, gdje je već otvoren Centar za gospodarenje otpadom Bikarac i gdje se, kako je rekao, ide prema novim tehnologijama i pripremi energane. Podsjetio je i da je Zadarska županija otvorila svoj centar za gospodarenje otpadom, dok centar u Lećevici još nije ugovoren.
Ponude su otvorene, a najjeftinija iznosi 105 milijuna eura, dok je procijenjena vrijednost projekta bila oko 70 milijuna eura.
– Znači, sad već tu fali tridesetak milijuna eura. Pitanje je kad će se to uopće ugovoriti, da ne kažemo kad će biti gotovo – istaknuo je Bilić.
Prema njegovim riječima, zbog nerada i propusta do sada, samo su grubi troškovi produženja vijeka postojećih odlagališta, od Karepovca, Supetra i Imotskog do Trogira, premašili 50 milijuna eura, dok su pripremne radnje na Lećevici koštale otprilike jednako.
Bilić procjenjuje da će, kada se pribroje svi zavisni troškovi, centar u Lećevici koštati više od 200 milijuna eura.
– Ako znamo da je Bikarac napravljen za tridesetak milijuna, samo tim propuštanjem vremena vidimo kolika je šteta napravljena, koju ćemo svi građani skupa plaćati. Evo, 200 posto je u Splitu poskupjelo smeće i to je samo prvi korak – kazao je.
Naglasio je da SDP želi biti konstruktivan te da ne želi skupljati 'jeftine političke poene' na ovoj temi.
– Nismo kao neki koji su nekad vikali protiv Lećevice i bili prvi tamo, pa sad pitaju kad će Lećevica. Pozivamo Županiju da ponudi rješenja. Nećemo sazivati nikakve tematske sjednice na kojima bi dolazilo do političkog prepucavanja, na kojima znamo da bi vlast odbila sve prijedloge oporbe. Ali na vlasti je da ponudi rješenja, a ako nisu sposobni, da prepuste drugima da rade njihov posao – poručio je.
Dodao je da žele sudjelovati u raspravi jer je riječ o problemu svih građana Splitsko-dalmatinske županije. Kao primjere sredina u kojima SDP obnaša vlast naveo je Supetar i Trogir. U Supetru, rekao je, nije bilo lako povlačiti nepopularne poteze i u jednom trenutku primati otpad s čitavog Brača, a sada nakon godina pripreme kreću u sanaciju.
U Trogiru su, dodao je, uredili postojeći deponij koji je imao dozvolu za gospodarenje otpadom te u njega uložili pet milijuna eura kako bi mu produžili vijek do obećane 2025. godine. Sada će, kaže, morati uložiti dodatna sredstva te očekuju građevinsku dozvolu za daljnje proširenje.
Ponovno je pozvao županijsku vlast da izađe pred građane i preuzme odgovornost, ističući da problem nije kratkoročan.
– Sad kažu da treba naći neko kratkoročno rješenje za zbrinjavanje otpada. Lećevice neće biti pet godina. Pet godina nije kratkoročno – upozorio je.
Zato od Županije traži kratkoročno, odnosno srednjoročno rješenje za cijelu županiju kako jednom njezinu dijelu ne bi bila 'majka, a drugom maćeha'. Kao primjer naveo je da Kaštela trenutačno imaju rješenje, dok ga Makarsko primorje nema.
– Znamo tko je uzročnik problema, taj ga mora i riješiti. Očito više nije ni ovo samo HDZ-ove linije, nego se gleda tko je bolji i veći HDZ-ovac, pa za te gradove ima rješenja, a za neke druge nema – ustvrdio je.
Smatra da Županija mora pronaći jedinstveno rješenje za sve gradove i općine do izgradnje Lećevice. Prema planu zatvaranja odlagališta, podsjetio je, Karepovac je trebao primati otpad do otvaranja Lećevice, no ni to se nije ostvarilo.
– Tema je kompleksna. Mogli bismo mi sad ovdje čitav dan debatirati, ali ključne su poruke da pozivamo Županiju da izađe i da nađe rješenje, jer oni su najodgovorniji za ovo što nam se danas događa: da pola županije nema gdje odlagati otpad, a oni koji imaju moraju voziti u druge županije, i da smo nažalost postali županija u Dalmaciji koja je nekad bila najnaprednija, a sad su nas pretekle i Šibenska i Zadarska, koje odavno imaju rješenje – zaključio je Bilić.
Predsjednik splitskog SDP-a i gradski vijećnik Danijel Kukoč odgovornost je adresirao i na aktualnog splitskog gradonačelnika Tomislava Šutu.
– Oni koji su stvorili problem taj problem ne mogu ni riješiti. Jedan od najodgovornijih za ovo upravo je današnji gradonačelnik Splita Tomislav Šuta, koji je četiri godine bio direktor Regionalnog centra čistog okoliša u Lećevici, u razdoblju kada je trebalo pripremiti projektnu i studijsku dokumentaciju, raspisati natječaj i početi graditi centar u Lećevici da bi bio izgrađen u rokovima u kojima su izgrađeni centri u Šibeniku i Zadru, dakle tamo negdje 2021. – 2022. godine – rekao je Kukoč.
Govoreći o odluci da se Karepovac zatvori za otpad iz drugih gradova i općina, rekao je da to s jedne strane ima pozitivan učinak za Split jer se omogućava nastavak odlaganja otpada s područja grada. Međutim, upozorio je na financijsku posljedicu takve odluke.
Prema njegovim riječima, time što druge općine više ne mogu odlagati otpad na Karepovcu, splitska Čistoća godišnje gubi oko šest milijuna eura naknada koje su gradovi i općine plaćali za deponiranje. Kukoč tvrdi da se taj trošak potom prebacuje na građane Splita kroz povećanje cijene otpada od 1. listopada za 212 posto.
– Svjesni smo da su cijene zbrinjavanja otpada rasle, da su sve jedinice lokalne samouprave povisivale cijenu otpada za nekih 40 - 50 posto, ali kada nešto poskupljujete za 212 posto, onda je to samo alibi za pokrivanje svoje nesposobnosti i svoga nerada u nekom prethodnom razdoblju – ustvrdio je.
Kukoč je upozorio i na pitanje izgradnje kompostane, za koju kaže da je nužna Splitu, a u čiju se izgradnju još uvijek nije krenulo.
Biootpad, naveo je, čini između 30 i 40 posto ukupne količine miješanog komunalnog otpada, pa bi kompostana mogla produžiti vijek trajanja Karepovca. Da je izgrađena prije šest godina, tvrdi, Splićani bi na Karepovcu mogli odlagati otpad još dvije godine.
– Ovako samo problem produbljujemo. Sada će se dignuti cijena 212 posto, a kada na Karepovcu više ne bude mjesta i kada budemo morali i mi iz Splita odvoziti otpad u neke daljnje gradove i općine, povisit će se za još 200 i tako unedogled – rekao je.
Za postojeće stanje prozvao je 'vertikalu toksičnog HDZ-a'.
– Vertikala toksičnog HDZ-a, od Tomislava Šute, Blaženka Bobana, Ante Sanadera i nadalje, nije u stanju riješiti ovaj problem, a onaj tko ga je stvorio ne može ga ni riješiti – zaključio je Kukoč.
Gradonačelnik Makarske Zoran Paunović upozorio je da ono s čime se sada suočavaju drugi gradovi i općine Makarska proživljava već 12 godina.
– Sve ove stvari koje se sada događaju u okolnim općinama Makarske rivijere i ostalim gradovima u Splitsko-dalmatinskoj županiji Makarska proživljava zadnjih 12 godina, a to je da svoj otpad vozimo i do 400 – 500 kilometara na udaljene deponije od samog mjesta nastanka – rekao je.
Prema njegovim podacima, Makarska je do danas samo na prijevoz otpada potrošila više od 2,5 milijuna eura, bez troška samog deponiranja.
– Samo na prijevoz građani Grada Makarske platili su preko 2,5 milijuna eura. Aproksimirano za stopu inflacije, današnja vrijednost tog novca je oko 3,3 milijuna eura – kazao je.
Taj je iznos usporedio s investicijama koje su se mogle realizirati u gradu.
– Za te novce mogli smo nove vrtiće graditi u Gradu Makarskoj, ali ne. Nažalost, neizgrađivanje Lećevice košta nas 3,3 milijuna eura u zadnjih 12 godina – rekao je.
Takvo stanje nazvao je neodrživim i upozorio da bi se s istim scenarijem mogli suočiti i svi ostali gradovi i općine koji nemaju vlastito odlagalište.
– Pet godina vrlo vjerojatno Lećevica neće biti dovršena. To su milijuni eura koje će građani u konačnici plaćati kroz cijenu svojeg otpada – upozorio je.
Odgovornost je adresirao na Splitsko-dalmatinsku županiju, navodeći da se ona ne može prebacivati na gradove i općine.
Istaknuo je kako zakon propisuje odgovornost gradonačelnika i načelnika za samo prikupljanje otpada u lokalnoj sredini, ali jedinice lokalne samouprave koje nemaju vlastito odlagalište nemaju kapacitet samostalno riješiti problem konačnog odlaganja.
– Ako nemamo svoj deponij, Županija je ta, regionalna uprava je ta koja mora pokazati gdje lokalna samouprava treba odlagati svoj otpad – poručio je Paunović.
Gradonačelnica Supetra i potpredsjednica županijskog SDP-a Ivana Marković problem je sažela kritikom modela gospodarenja otpadom koji pripisuje HDZ-u.
– HDZ je razvio jedan vrlo dobar model gospodarenja otpadom, a to je da Lećevicu odgađa, da zatrpava Liku i da reciklira svoju odgovornost. Danas Plenković dolazi u Gospić s cijelim kabinetom Vlade. Dolazi u strahu od prosvjeda koji je u Zagrebu najavljen 5. rujna, ali ja ću podsjetiti da je on tako bio i u Splitu 2018. godine. U Split, znamo, dolazi samo kad su mu gradonačelnici po volji, gdje je tada Vlada usvojila zaključak da će dati prioritet rješavanju Lećevice, gdje je zadužila Ministarstvo da u koordinaciji s Fondom i Županijom riješi pitanje Lećevice, da se Lećevica što prije otvori – kazala je Marković.
Podsjetila je da je danas 2026. godina, a da se još ne zna kada će Lećevica biti otvorena.
Odgovornost je povezala s dugogodišnjom vlašću HDZ-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji te podsjetila na ranija obećanja.
– Imate HDZ koji je u našoj Županiji oduvijek. Imate Antu Sanadera, župana, koji je obećavao otvaranje Lećevice 2013., najkasnije do 2014. Danas je on i dalje županijski vijećnik i predsjednik Kluba županijskih vijećnika HDZ-a. Onda imate Šutu, današnjeg gradonačelnika Splita, nekadašnjeg direktora Centra za gospodarenje otpadom Lećevica, koji je Lećevicu najavljivao 2018., i današnjeg župana, koji ju je valjda otvorio prije dvije godine – kazala je.
Od Županije traži da prije svega preuzme odgovornost i javnosti ponudi konkretne odgovore: koji su alternativni načini zbrinjavanja, odnosno deponiranja otpada do otvaranja Lećevice, koliko je novca ukupno utrošeno na projekt te koji su konačni rokovi za završetak centra.
– Tražimo od Županije prije svega da preuzme odgovornost, da kaže koji su alternativni načini zbrinjavanja otpada, odnosno deponiranja do trenutka otvaranja Lećevice, koliko su sredstava ukupno utrošili na projekt Lećevice i, ono najosnovnije, koji su rokovi dani i kada će Lećevica biti otvorena. A znamo da HDZ i odgovornost ne idu u istu rečenicu – zaključila je Marković.
