Kaznu od 11 mjeseci zatvora, zamijenjenu radom za opće dobro, dobio je dr. Zoran Krstonijević, uhićen lani u akciji USKOK-a zbog primanja mita. Osim toga, dobio je i novčanu kaznu od 19.700 eura, a mora vratiti i 2600 eura mita, piše Index.
Uz njega je optuženo još devet osoba iz bolnice te pacijenata, a većina je, kao i Krstonijević, priznala krivnju, pa su im izrečene presude na temelju sporazuma.
Prema presudi, Krstonijević, koji je specijalist opće kirurgije, ortopedije i traumatologije, izrađivao je od srpnja 2024. do svibnja 2025. neistinitu medicinsku dokumentaciju osobama koje nisu bile pacijenti bolnice. Dokumentaciju je, kako je priznao, izdavao prema prethodnom dogovoru s dvoje suoptuženika koji su posredovali u zamjenu za novac. Mito su kasnije međusobno dijelili.
Liječnik je priznao i da je zainteresiranim osobama, neovisno o listama čekanja, omogućavao prijem u bolnicu i prioritetne termine operativnih zahvata koje je potom i obavljao. Posrednici su, prema dogovoru, upućivali te osobe kome i gdje trebaju predati novac.
U jednom slučaju liječnik je, preko posrednika, za ukupno 600 eura izdao neistinitu medicinsku dokumentaciju trećeoptuženom kako bi mogao zatražiti odgodu izvršenja kazne zatvora. Kako bi prikrio stvarni razlog izdavanja dokumentacije, omogućio mu je i dijagnostičku pretragu te kontrolni pregled u bolnici, iako za to, navodi se u presudi, nije bilo osnove. Polovicu novca zadržao je posrednik.
U drugim slučajevima liječnik je, uz posredovanje još jednog suoptuženika, a u jednom navratu i dodatnog posrednika, za po 1000 eura osigurao trojici osoba prioritetne termine operativnih zahvata mimo lista čekanja te ih i operirao. Prema presudi, novac je dijeljen između liječnika i posrednika u različitim omjerima.
Osim toga, liječnik je priznao i da je na traženje medicinske sestre zaposlene u KB-u Sveti Duh njezinu partneru izdao neistinitu medicinsku dokumentaciju kojom mu je omogućio neosnovano bolovanje u trajanju od dva tjedna. Za to vrijeme medicinska sestra i njezin partner otišli su na godišnji odmor. I u tom je slučaju, radi prikrivanja, omogućio dijagnostičke pretrage i specijalistički pregled bez medicinske osnove.
Priznao je i da je kao zaposlenik javne bolnice i privatne kirurške poliklinike u Samoboru dogovorio privatni operativni zahvat, iako privatna poliklinika nije imala potrebnu opremu. Uz pomoć medicinskog tehničara iz KB-a Sveti Duh pribavio je instrumente i, koristeći opremu javnog zdravstva, obavio zahvat na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Zahvat je potom pacijentu naplatio kao privatnu uslugu u iznosu od 1400 eura, pri čemu je, prema optužnici, sebi pribavio 500 eura nepripadne koristi.
Omogućavanjem tih neosnovanih dijagnostičkih pretraga i pregleda HZZO-u je nanesena šteta u ukupnom iznosu od oko 800 eura, što je Krstonijević i priznao, te i taj novac mora vratiti.
'Mora odraditi 660 sati rada za opće dobro. Ne radi se o nogometašu ni skijašu nego o liječniku koji može kvalitetno odraditi taj rad za opće dobro, pa će on to i odraditi u sustavu. To što je dobio visoku novčanu kaznu najbolja je poruka tim visokoobrazovanim ljudima koji nisu ranije osuđivani da su pogriješili, a da se sustav ne opterećuje zatvorima koje im još moramo i plaćati', rekao je nakon presude Krstonijevićev odvjetnik Mate Matić.
'Žao mu je zbog toga što je učinio. Svi se oni s vremenom opuste i ne shvaćaju ozbiljno neke svoje postupke. Ovdje je sporedna novčana kazna višestruko viša od koristi koju je on eventualno imao i to je model kažnjavanja koji je dobar. Na žalost, niža državna odvjetništva takav način kažnjavanja ne prihvaćaju, iako je to nešto što je poznato i u Europi i u svijetu', rekao je odvjetnik Matić, koji smatra da će ovakva kazna poslati poruku i ostalim liječnicima da se ne bave korupcijom.
Matić je potvrdio i da Krstonijević još radi kao liječnik jer nije dobio zabranu, a nema ni zakonske prepreke za to. 'Vjerojatno će i kao liječnik obaviti rad za opće dobro', potvrdio je Matić, dodajući kako su dokazi u ovom slučaju bili čvrsti. Naime, radilo se o tajnim snimkama, protiv kojih se, kako smatra Matić, nije imalo smisla boriti.