Više od 7.000 korisnika, većinom djece, moglo bi ostati bez mjesta na kojem danas primaju logopedsku terapiju. Hrvatska asocijacija logopeda poduzetnika (HALP) upozorava da će zbog novog Zakona o logopedskoj djelatnosti i pratećih minimalnih tehničkih uvjeta brojne privatne prakse biti prisiljene prestati s radom.
Teret neispunjivih standarda tako će najviše osjetiti korisnici, koji će novog logopeda morati tražiti u već ionako preopterećenom sustavu. Kako bi se takav scenarij spriječio, pokrenuta je peticija, dok je Ustavnom sudu podnesen i prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti zakona s Ustavom.
'Zbog novih minimalnih tehničkih uvjeta brojni logopedi primorani su napustiti kabinete koji su dosad bili adekvatni i u kojima godinama uspješno rade. Pritom alternativa često ne postoji. Prostori koji istodobno zadovoljavaju sve uvjete iznimno su rijetki, a u manjim mjestima ih uopće nema. Mnogi će logopedi zbog toga prestati s radom, a korisnici ostati bez terapije', poručila je Maša Jakubin, logopedinja i članica HALP-a.
'Teško je objasniti kako visina stropa, širina vrata, kvadratura čekaonice ili broj sanitarnih čvorova utječu na to hoće li dijete progovoriti, pravilno izgovarati glasove, prevladati teškoće u učenju ili smanjiti mucanje. Kvalitetu terapije određuju stručnost logopeda, a ne građevinske norme koje u nekim slučajevima mogu biti i prepreka terapijskom procesu', istaknula je Adela Parać Kukec, logopedinja i dopredsjednica HALP-a.
Prema podacima iz ankete HALP-a, privatni logopedi su tijekom 2025. godine pružali usluge za više od 18.000 korisnika. U istom istraživanju je više od 40 % privatnih logopedskih subjekata izjavilo da ne može zadovoljiti uvjete te će u srpnju 2027. prestati s radom – što znači da će više od 7.000 korisnika morati potražiti novo rješenje. Udruga upozorava da javni zdravstveni sustav ne može jednostavno preuzeti sve korisnike preko noći. Na logopedsku terapiju se već s postojećim kapacitetima čeka mjesecima, čak i kod privatnih logopeda, dok su u javnim ustanovama liste još duže.
'Ministarstvo zdravstva prije donošenja Zakona nije provelo istraživanje o broju privatnih logopeda, uvjetima u kojima rade ni njihovoj stručnosti. Mi smo ih na to pokušavali upozoriti i ponuditi im informacije s terena, no bez rezultata. Ne želimo čekati da se posljedice dogode pa tek onda tražiti rješenja. Vaše dijete ne bi trebalo konkurirati tisućama drugih kako bi ostvarilo pravo na terapiju', poručila je Matilda Poljak Šušak, logopedinja i članica HALP-a.
U HALP-u kao poseban problem ističu nejednake rokove za prilagodbu novim uvjetima: dok javne ustanove imaju tri godine, privatnim praksama nakon dvije godine, ako ne ispune sve uvjete, po sili zakona prestaje pravo na rad. Za takav različit tretman, kažu, nisu dobili obrazloženje Ministarstva zdravstva ni drugih uključenih institucija, zbog čega su Ustavnom sudu podnijeli prijedlog za ocjenu ustavnosti članka 56. Zakona.
'Zakon stavlja privatne logopedske prakse u neravnopravan položaj spram javnih ustanova. Razlog je teško shvatljiv jer privatna praksa u Hrvatskoj postoji i zakonito djeluje već 35 godina, a iza kabineta stoje godine rada, iskustva i ulaganja u struku', objasnila je dr. sc. Ines Galić-Jušić, prof. logoped.
Kao simbol mogućih posljedica, na predstavljanju kampanje postavljene su četiri prazne stolice. Svaka je predstavljala jednu situaciju u kojoj bi se mogao naći korisnik ako se minimalni tehnički uvjeti ne promijene. Akcija predstavlja početak kampanje kojom privatni logopedi nastoje dobiti podršku javnosti i zajedničkim snagama spriječiti kolaps logopedskog sustava.
Građani su pozvani podržati logopede potpisivanjem peticije, a kampanju mogu pratiti putem web stranice te Instagram i Facebook profila HALP-a.
