Nakon što je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u srijedu, 23. rujna otvorila deveti Mediteranski festival knjige koji se do 29. rujna održava u Velikoj dvorani Sportskog centra Gripe u Splitu, počeo je teći i program Festivala. Uvodni dio dogodio se već tijekom jutra čitaonicom za najmlađe, a onda i predstavljanjem slikovnice 'Mačka Lada i Lado', kad su se djeca na MFK okušala i u plesanju narodnih plesova zajedno s plesačima ansambla Lado.
Popodnevni program, pak, počeo je odavanjem počasti nedavno preminulom književniku i gastro-piscu Veljku Barbieriju, o kojem su govorili novinar Siniša Vuković i ugledni chef Hrvoje Zirojević. Oni su se prisjetili svojih druženja s Barbierijem i iskustava iz književnog i gastronomskog života poznatog pisca, od suradnje sa Zirojevićem u kuhinji, do druženja na kulturnim događanjima s Vukovićem. Iz toga, kako su rekli, proizlaze brojni Barbierijevi interesi i teme kojima se bavio kroz svojevrsno istraživanje Mediterana.
Potom je na bini u Velikoj dvorani predstavljen program Disku(r)sija čija je ovogdišnja gošća njemačka književna prevoditeljica Marie Alpermann. Voditeljica programa Maja Vrančić predstavila je program koji ugošćuje književnike i druge umjetnike, dosad ih je kroz Split na rezidencijama prošlo više od 250. Dio programa je i mreža Traduki, ponajviše usmjerena na prevoditelje. Vrančić je istaknula potporu Ministarstva kulture i medija, Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Konačni rezultat su brojne knjige nastale na spomenutim rezidencijama, uz tri filma, šest fotografskih izložbi i drugo, kojima je 'zajednički nazivnik' Split.
Marie Alpermann prvi je put u Splitu i Dalmaciji, premda je dosad prevodila s hrvatskog, pa i knjige na splitskom govoru. Isto tako, živjela je i radila i u drugim zemljama regije, ali i u Ukrajini i Rusiji. Kako je rekla, nije planirala biti književna prevoditeljica, nego je volontirala u nevladinom sektoru, no zaključila je kako voli raditi s književnicima i njihovim tekstovima. Od hrvatskih autora prevodila je Dubravku Ugrešić, Mašu Kolanović, Noru Verde..., okušavši se u prozi, poeziji i dramama.
Prvo novo književno djelo predstavljeno na 9. MFK roman bio je roman Marinka Koščeca 'Preko mosta' (VBZ). Kako je rekao promotor Srećko Jurišić, malo je ljudi koji se bave i pisanjem, i prevođenjem, i znanstvenim radom, i predavanjem na sveučilištu. Do 'Preko mosta' objavio je osam nagrađivanih romana, a novo djelo Jurišić je nazvao tehno trilerom koji ga je osvojio pažljivim korištenjem jezika u vremenim 'škopljenja' jezika. Koščec je duhovito rekao da ga je vodila krilatica 'neuspjeh oslobađa', jer je shvatio da neće postići veliki komercijalni uspjeh. Dodao je da ga je inspirirao pojam krize, u kojoj praktički oduvijek živimo, i idemo iz krize u krizu, pa mu je bilo i nelogično imati junaka (u romanu mu je ime Janko) koji nije u nekakvoj krizi.
'Možda više nego i u jednoj knjizi dosad pokušavao sam što bolje vizualno dočarati prostor i graditi ga, kao da pišem film. Događalo se da uistinu uživam čak i u pisanju scena nasilja, premda se izrazito bojim nasilja', kazao je Koščec opisujući svoj rad na romanu. Istodobno se želio pozabaviti vlastitim i obiteljskim identitetom i povratkom na mjesta podrijetla, a roman se bavi i suvremenim strahovima, 'teorijama zamjene' stanovništva, uvođenjem likova stranih radnika koji zapravo spašavaju od propasti selo Zdrvlje duboko u šumi, predstavljajući novovjeke gastarbajtere koji zahvaljujući tehnologiji ostaju u vezi s obiteljima i time ostaju izvan društva u koje su se doselili.
Prvi dan završio je predstavljanjem jednog od medijski najeksponiranijih romana godine, 'Ovdje počinje šuma' (Fraktura), prvog proznog djela Monike Herceg, kojeg je predstavio urednik programa MFK Kruno Lokotar. S obzirom da je neka vrsta podnaslova romana 'knjiga prva', Herceg je rekla da još uvijek promišlja kako bi se priča nastavila. Po Lokotarovim riječima, roman je sastavljen od ulomaka, a Monika Herceg kaže da je pisala o životu djeteta koje odrasta u siromaštvu i nasilju.
'Za mene je ovdje svijet upotpunjen, opisano je djetinjstvo koje djevojčica pokušava preživjeti. Ni jedno djetinjstvo nije lako, jer ovisi o istinama koje nam drugi kažu, a u romanu je istaknuta ravnodušnost, i ta djevojčica ne može procijeniti koliko je njezino djetinjstvo problematično', kaže autorica.
Lokotar kaže da roman govori o zaključanosti obitelji u tri generacije, s atipičnim elementima – transgeneracijskom traumom, te činjenicom da je ta obitelj na rubu pismenosti. Monika Herceg navodi da je zato i pisala o iskustvima koja se prenose jedino usmenom predajom, ne uvijek uvjerljivom i točnom.
'Naše sjećanje često nije sjećanje, nego se tiče nečije sposobnosti pričanja priča, pa se dijete može osjećati izgubljenim u svemu tome', kaže Monika Herceg.
Ovo je, kaže, i roman o izbjeglištvu od rata, uz traumu neznanja o tome gdje je zapravo dom, što proizlazi i iz njenog iskustva dječjeg izbjeglištva s okupirane Banije. Osim toga, u uvjetima skoro ekstremnog siromaštva mnogi nalaze izlaz u alkoholu, od kojeg često dolazi i nasilje, a mnogi nisu svjesni da takvi životi zapravo postoje.
'Žene u tim krajevima nisu emancipirane, nemaju zaposlenje, a mnoge čak i kad to žele ne mogu izaći iz kruga nasilja. Govoriti o tom trpljenju važno je da bismo ga osvijestili. Kad ste siromašni ili žrtva nasilja, često ćete se skrivati jer društvo stigmatizira ljude koji kroz to prolaze', kaže autorica.
Kako njezina knjiga jako puno govori o nasilju, Herceg ističe da je po statistikama svako peto dijete bilo žrtva nasilja. Stoga je jako moguće da poznajete nekoga tko je nasilju bio podvrgnut. Pritom, presude za nasilje u najvećem se broju događaju tek ako počinitelj prizna svoje nasilno ponašanje. Ona je htjela pokazati da dijete zapravo, ne baratajući jezikom i iskustvom, zapravo ne zna što mu se događa.
'Zato o našem društvu puno govori želimo li čuti dijete koje nam govori da je žrtva nasilja. Jako je bitno vjerovati djeci, bez obzira što ona ne mogu opisati što im se točno događa. Željela sam navesti čitatelja da shvati što se tom djetetu događa, bez da im moramo 'nacrtati'', zaključila je.
Drugoga dana, u četvrtak 24. rujna posjetitelje čeka prvo panel s djecom, sadašnjim i budućim čitateljima 'Velike riči malih ljudi' uz moderiranje Kate Bošković, a potom slijede promocije slikovnica 'Straško Strah' Lade Tomšić i 'Od malih ruku do velikih djela' Iris Marinović i Lucije Ečim (praćena predstavom Nine Vidan). U popodnevnom programu slijedi predstavljanje knjige Dade Batinić 'Makar – pedalj cilog svita', potom zbirke tekstova Miljenka Smoje o Pisku 'Libret o našem malom portu'. Stiže i talijanska književna zvijezda Daniele Mencarelli s knjigom 'Sve traži spas', a na kraju i Boris Dežulović s novim romanom 'Tko je taj čovjek?'.
