Predsjednik Zoran Milanović održao je govor na središnjoj proslavi obljetnice Oluje u Kninu, gdje se osvrnuo na aktualne teme od nacionalnog interesa. Rekao je kako je dobra praksa obraćanja branitelja na svečanosti, uvedenu 2012. godine.
'Od branitelja se najtočnije i najvjerodostojnije, a s odmakom vremena i najhladnije može čuti što se dogodilo', rekao je Milanović.
Istaknuo ulogu Hrvatske vojske u postizanju mira u Bosni i Hercegovini te naglasio da su Hrvati u BiH i Hrvatskoj vodili zajednički, nametnuti rat.
'Mirovni proces i mir u BiH, takozvani Daytonski sporazum, potpisan je nakon intervencije Hrvatske vojske, i to ne avanturističke intervencije, nego intervencije koja je dogovorena s američkim saveznicima. To je dug prema Hrvatskoj. Ne bi bilo Daytona da nije bilo Hrvatske vojske, hrvatskih gardijskih brigada i HVO-a, ništa od toga ne bismo imali. I to je istina', izjavio je predsjednik.
Kazao je kako nam nacionalni interesi nalažu da 'gledamo sebe, a da drugima budemo lojalni, pristojni ako je to moguće, i da se ne bavimo previše drugima'.
'Recimo, Srbija. Susjedna država koja je bila sponzor pobune u Hrvatskoj. Knin nije bio srce pobune, ta pobuna došla je iz Beograda. Ovih dana i godina slušamo jedne te iste besmislice, netko bi rekao - reviziju povijesti. Povijest nije znanost poput fizike, povijest je vrsta interpretacije, a ona može biti poštenija ili nepoštenija. Ja vjerujem da je naša interpretacija poštena, ali ja sam subjektivan, ja sam predsjednik Hrvatske, Hrvat. Ne vidi svatko povijest na isti način, ali isto tako mislim da ne bismo trebali reagirati na svaku verbalnu besmislicu koja dođe preko Dunava', kazao je Milanović.
Upozorio je kako da treba obratiti pozornost na naoružavanje u susjedstvu jer to utječe na sigurnost i stvara troškove.
'Kad se Srbija naoružava, uz pomoć nekih naših formalnih i neformalnih savjetnika i saveznika, moramo postaviti pitanje koliko će nas to koštati i je li to poštena igra', rekao je. Spomenuo je 'Fergusonovo pravilo', prema kojem nastaje problem kada se kamate na javni dug države izjednače s iznosom koji se izdvaja za obranu.
'U ovom trenutku Hrvatska je prešla tu granicu, kao i SAD, Francuska, Velika Britanija, Italija, jedino nije Njemačka', naveo je. Postavio je pitanje što bi za Hrvatsku značilo izdvajanje pet posto BDP-a za obranu.
'Taj novac neće ići u škole, zdravstvo, ići će u francusko, američko i njemačko oružje. To su pitanja koja imamo pravo i obavezu javno postaviti jer udaraju na naš džep', poručio je.
Naglasio da su ključne vojne sposobnosti, a ne potrošeni novac. Rekao je i kako je posebnost Hrvatske unutar NATO-a i EU ta što njezinu vojsku još uvijek vode ljudi s izravnim ratnim iskustvom.
'Ni jedan načelnik glavnog stožera niti jedne NATO države nije vodio bojnu u napadu. A naš načelnik Glavnog stožera Tihomir Kundid jest, i on je jedini takav u NATO-u i EU. Kada on ode u mirovinu, sljedeći načelnik više neće biti takav čovjek. A vojska, ako želi biti žilava i nastaviti biti pobjednička, mora okrenuti glavu od starih ratova i okrenuti se izazovima novog vremena', zaključio je Milanović.
