Problem pisanja eseja iz Hrvatskog jezika na državnoj maturi ne može se promatrati odvojeno od reforme strukovnog obrazovanja i nove satnice koja je ojačala Hrvatski jezik i Matematiku, ali istodobno smanjila prostor za Povijest, Geografiju, Biologiju, Kemiju, Fiziku i druge predmete koji učenicima daju opće obrazovanje, upozorava Savjet.
Povećana satnica Hrvatskog jezika i Matematike u četverogodišnjim strukovnim programima opravdavana je činjenicom da učenici tih programa moraju polagati državnu maturu. Međutim, Savjet upozorava da veći broj sati sam po sebi ne znači i više znanja ako su kurikuli loše postavljeni, a učenici istodobno gube sadržaje koji su nužni za razumijevanje povijesti, društva, prirode i svijeta u kojem žive.
'Ne možemo raspravljati samo o tome znaju li učenici napisati esej, a zanemariti pitanje što oni uopće znaju i na temelju čega bi taj esej trebali napisati. Kako će učenik kvalitetno razumjeti hrvatski jezik, književnost i kulturni kontekst ako mu istodobno smanjujemo nastavu hrvatske i opće povijesti?', poručuju iz Savjeta.
U Savjetu upozoravaju da se državna matura ne prilagođava gimnazijalcima, nego problemima koji proizlaze iz lošeg kurikuluma i slabih radnih navika dijela učenika strukovnih škola. Posebno upozoravaju da su pragovi prolaznosti iz Matematike na B razini i Hrvatskog jezika već vrlo niski te da daljnje prilagođavanje kriterija ne može biti zamjena za kvalitetniju nastavu.
Savjet problem vidi i u širem kontekstu reforme strukovnog obrazovanja. Reformskim promjenama koje su tijekom 2024. snažno promovirali Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, u suradnji s predstavnicima poslodavaca i obrtnika, mijenja se i struktura nastavnog kadra u strukovnim školama.
Prema upozorenju Savjeta, kadrovski uvjeti omogućuju sve veći ulazak ekonomista, pravnika i inženjera u nastavu strukovnih škola, uključujući osobe koje prethodno nisu radile ni u realnom sektoru ni u školi, dok se istodobno smanjuje prostor za nastavnike Povijesti, Biologije, Kemije, Fizike i Geografije.
Nastavnici Hrvatskog jezika i Matematike dobili su veću satnicu, ali Savjet upozorava da to nije riješilo problem sadržaja te da među nastavnicima postoji nezadovoljstvo novim kurikulima.
Posebno izdvajaju položaj Povijesti. Nakon snažnog protivljenja nastavnika i pritiska javnosti i institucija prema Ministarstvu i Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Povijest je ostala u programu, ali sa satnicom od jednog sata tjedno kroz prva tri razreda srednje strukovne škole. Mogućnost dodatnih modula ovisi o odluci ravnatelja i opterećenosti učenika.
'Jedan sat Povijesti tjedno teško može učeniku dati ozbiljno razumijevanje hrvatske i svjetske povijesti. A bez tog znanja teško možemo očekivati kvalitetno razumijevanje književnosti, društva, kulture i jezika. Hrvatski jezik ne postoji izvan povijesnog i kulturnog konteksta', ističe Savjet.
Savjet smatra da rasprava o državnoj maturi mora krenuti od kvalitete nastave, a ne od stalnog prilagođavanja kriterija. Ako učenici četverogodišnjih strukovnih škola moraju polagati državnu maturu, tada im obrazovni sustav tijekom četiri godine mora osigurati sadržaje i znanja koji će ih za tu maturu stvarno pripremiti.
Povećanje satnice Hrvatskog jezika i Matematike zato ne smije biti opravdanje za osiromašivanje općeg obrazovanja. Učeniku strukovne škole ne treba samo stručna kvalifikacija, nego i znanje koje će mu omogućiti nastavak obrazovanja, razumijevanje društva i ravnopravno sudjelovanje u javnom životu.
'Problem nije u tome što učenici strukovnih škola imaju više Hrvatskog jezika ili Matematike. Problem je što im istodobno smanjujemo Povijest, Geografiju, Biologiju, Kemiju i Fiziku, a onda se čudimo manjku općeg znanja i tome prilagođavamo državnu maturu. Snižavanje kriterija ne može biti zamjena za kvalitetno obrazovanje', zaključuje Savjet.
