'Hrvatska treba povećavati domaću proizvodnju hrane, smanjivati ovisnost o uvozu i jačati prehrambenu sigurnost, ali razvoj poljoprivrede ne smije ugroziti zdravlje ljudi, vodne resurse, okoliš i budućnost hrvatskih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava', poručuju iz Mosta povodom planiranih megafarmi peradi.
U Mostu ističu da su Hrvatskoj potrebne nove investicije u poljoprivredu i prehrambenu industriju, ali veličina investicije i broj novih radnih mjesta ne mogu biti jedini kriteriji prema kojima se odlučuje o prihvatljivosti velikih industrijskih projekata. Kod planiranja megafarmi peradi moraju se istodobno uzeti u obzir zaštita zdravlja stanovništva, voda i tla, kvaliteta zraka, postojeća poljoprivredna proizvodnja, prometna infrastruktura, zaštićena prirodna područja i kvaliteta života ljudi koji desetljećima žive na tim prostorima.
Most upozorava da megafarma nije nužno samo jedna izolirana farma.
'Takvi industrijski sustavi mogu obuhvaćati farme za uzgoj peradi, klaonice, pogone za preradu mesa, tvornice stočne hrane, skladišta, logističke centre te sustave za gospodarenje otpadom. Ako se više međusobno povezanih objekata gradi na relativno malom području, njihov se utjecaj ne može promatrati odvojeno. Emisije u zrak, promet, otpad, potrošnja vode, otpadne vode i drugi utjecaji međusobno se zbrajaju', poručuju iz Mosta te napominju da zato traže da se prije donošenja konačnih odluka provede cjelovita kumulativna procjena utjecaja svih međusobno povezanih projekata, umjesto da se svaki pojedinačni objekt promatra kao zaseban zahvat.
Posebno upozoravaju na potrebu zaštite podzemnih i površinskih voda.
'Veliki industrijski uzgoj peradi proizvodi znatne količine stajskog gnojiva i otpadnih voda, zbog čega mora postojati odgovarajuća infrastruktura za njihovo skladištenje, obradu i sigurno zbrinjavanje. Tehnički kvar, neodgovarajuće gospodarenje otpadom ili izvanredna situacija mogu predstavljati rizik za podzemne i površinske vode, poljoprivredno zemljište i, posredno, opskrbu stanovništva pitkom vodom', navode.
Posebno osjetljivim smatraju područje Sisačko-moslavačke županije, koje raspolaže vrijednim poljoprivrednim zemljištem i značajnim zalihama površinskih i podzemnih voda, dok se u blizini pojedinih planiranih lokacija nalaze i zaštićena prirodna područja i područja ekološke mreže.
Most traži primjenu načela predostrožnosti: prije gradnje mora biti dokazano da infrastruktura može sigurno podnijeti planirane proizvodne kapacitete, umjesto da se posljedice rješavaju tek nakon što se problem pojavi. Smatraju i da projekti koji mogu desetljećima utjecati na život lokalnog stanovništva ne smiju biti planirani bez ljudi koji na tim područjima žive. Lokalno stanovništvo, jedinice lokalne i područne samouprave, OPG-ovi, stručnjaci i znanstvene institucije trebaju biti uključeni u proces odlučivanja od njegovih najranijih faza, a ne tek nakon što su najvažnije odluke već donesene.
'Prije početka gradnje potrebno je utvrditi početno stanje okoliša, a tijekom rada velikih proizvodnih sustava kontinuirano pratiti njihov utjecaj. To uključuje kvalitetu zraka, koncentracije amonijaka i lebdećih čestica, neugodne mirise, kvalitetu podzemnih i površinskih voda te stanje tla. Mjerenja trebaju provoditi neovisne stručne i znanstvene institucije, a rezultati moraju biti javno dostupni', naglašavaju.
Most upozorava i da se razvoj hrvatske poljoprivrede ne smije svesti na stvaranje nekoliko velikih industrijskih sustava.
'Hrvatski OPG-ovi desetljećima proizvode hranu, čuvaju ruralni prostor i održavaju život hrvatskog sela, zbog čega poljoprivredna politika mora stvarati uvjete za njihov opstanak i razvoj. Umjesto stvaranja tržišne ovisnosti o jednom velikom investitoru, smatramo da treba snažnije poticati povezivanje domaćih proizvođača kroz proizvođačke organizacije i zadruge, zajedničku nabavu, preradu, skladištenje i plasman proizvoda. Time bi se povećala konkurentnost hrvatskih proizvođača, a veći dio dodane vrijednosti ostao u lokalnim zajednicama', poručuju.
Dodatni razlog za oprez Most vidi u činjenici da je, prema dostupnoj dokumentaciji, nadležno ministarstvo već obustavilo postupak procjene utjecaja na okoliš za dio projekta na području Siska zbog nepotpune dokumentacije i neusklađenosti s važećim prostornim planom. To, navode, dodatno potvrđuje potrebu da se prije konačnih odluka osigura potpuna dokumentacija, provedu cjelovite stručne analize i otklone sve pravne i okolišne dvojbe.
'Kod projekata ovakvih razmjera naknadno ispravljanje pogrešaka može biti znatno skuplje od njihova pravodobnog sprječavanja. Nismo protiv investicija niti protiv povećanja domaće proizvodnje hrane. Raspravu o megafarmama ne treba svoditi na podjelu između onih koji su za i onih koji su protiv ulaganja, niti na sukob velikih i malih proizvođača. Pitanje je kakav razvoj hrvatske poljoprivrede želimo i kakve će posljedice taj razvoj dugoročno ostaviti', ističu.
Zato Most traži cjelovitu kumulativnu procjenu utjecaja svih međusobno povezanih farmi, klaonica, proizvodnih pogona i prateće infrastrukture, dokazivanje dovoljnih kapaciteta za obradu i zbrinjavanje životinjskog otpada i otpadnih voda prije početka rada, posebnu zaštitu podzemnih i površinskih voda i poljoprivrednog zemljišta te procjenu utjecaja na kvalitetu zraka, promet, javno zdravlje i kvalitetu života stanovništva.
Traže i neovisno kontinuirano praćenje stanja zraka, vode i tla uz javnu dostupnost rezultata, pravodobno uključivanje lokalnog stanovništva, lokalne i područne samouprave, OPG-ova te stručne i znanstvene javnosti, kao i zaštitu postojećih domaćih poljoprivrednih proizvođača i snažnije poticanje proizvođačkih organizacija i zadruga.
'Hrvatska mora proizvoditi više vlastite hrane, ali povećanje proizvodnje ne smije se ostvarivati po cijenu vode koju pijemo, zemlje na kojoj proizvodimo hranu i ljudi koji na tom prostoru žive. Gospodarski razvoj i zaštita okoliša nisu suprotstavljeni ciljevi i odgovorna država mora osigurati i jedno i drugo', zaključuju iz Mosta.
