Saborski zastupnici Mosta Zvonimir Troskot i Marin Miletić ustvrdili su da trag opasnog otpadnog biznisa vodi do Udruženja za sekundarne sirovine, skupljanje i preradu Hrvatske gospodarske komore (HGK) čiji su članovi i kompanije, no brzo je stigla reakcija prozvanih. Pojasnili su ulogu HGK-a u gospodarenju otpadom.
'Trag cijelog otpadnog biznisa i slučaja Gospić nalazi se pod krovom Hrvatske gospodarske komore. Posebno je važno unutar HGK-a Udruženje za sekundarne sirovine, skupljanje i za preradu čije su vodstvo i članovi zapravo kompanije koje se nalaze na uskočkom protokolu, od kojih su najvažnije Cezar i Kemis Termoclean', kazao je, među ostalim, Troskot.
Priopćenje udruženja prenosimo u cijelosti:
'Strukovna udruženja oblik su strukovnog povezivanja i organiziranja članica HGK-a radi unaprjeđivanja rada i poslovanja tvrtki koje obavljaju određenu djelatnost. Matično udruženje određuje se prema NKD djelatnosti. Članovi udruženja, uključujući predsjednike, nisu djelatnici HGK-a i ne primaju naknadu. Udruženje nema pravnu osobnost. Predsjednika i tijela udruženja biraju same tvrtke članice, tj. struka bira tko će zastupati struku.
Svrha je ujediniti poslovne subjekte koji se bave određenim djelatnostima s ciljem uklanjanja administrativnih i drugih prepreka koje se javljaju u poslovanju i pronalaženja odgovarajućeg zakonskog okvira kojim bi tvrtke postale konkurentnije, uključujući komentiranje prijedloga regulative koja je u javnom savjetovanju. Ciljevi su i međusobna suradnja i promicanje zajedničkih interesa te iznalaženje rješenja za probleme s kojima se tvrtke susreću na tržištu.
Evo i primjeri takvih tema na kojima radimo.
S ciljem bržeg rješavanja situacije u Gospiću i pronalaska adekvatnog ponuđača, HGK je zahtjev Fonda za iskaz interesa za zbrinjavanje otpada poslao i na sve članice europskog udruženja komora Eurochambres. Tražili smo povećanje transparentnosti i bolju kontrolu obrade u sortirnicama sve dok njihova tehnološka razina ne omogućuje takav stupanj kontrole. Tu je i pitanje financiranja izgradnje planiranih Centara za gospodarenje otpadom, u skladu s rokovima predviđenim Planom gospodarenja otpada Republike Hrvatske, kao i dinamika zatvaranja odlagališta, itd. Dakle, teme na kojima djeluje udruženje tiču se cijele djelatnosti, a ne bavi se pojedinačnim poslovnim odlukama ni partikularnim interesima.
Burza otpada ustrojena je temeljem Plana gospodarenja otpadom Vlade Republike Hrvatske (2017. - 2022.) te ju je kao takvu HGK bio obvezan razviti i implementirati. Digitalna komora projekt je digitalne transformacije procesa i usluga HGK-a, koji je počeo 2018. i financiran je sredstvima EU. U sklopu digitalizacije usluga i alata HGK-a, i Burza otpada je u kasnijoj fazi razvoja platforme postala dio Digitalne komore. Scenarij da je jedno nastalo zbog drugoga nije točan. Burza otpada nije središte razmjene svog otpada u Hrvatskoj iako bismo mi kao zagovornici održivog razvoja i kružnog gospodarstva voljeli da se upravljanje otpadom u što većoj mjeri optimizira. Ona nije obvezna, već funkcionira kao specijalizirani oglasnik gdje netko može, ali ne mora objaviti oglas. Njome ne upravlja udruženje. Za sadržaj objavljenih oglasa odgovorni su poslovni subjekti koji su ih objavili. Na Burzi otpada nisu evidentirani oglasi tvrtki koje su povezane s Josipom Šincekom.'
