Sutra će u Hrvatskom saboru po prvi puta biti otvoreno pitanje digitalne zaštite djece; razgovarat će o tome treba li ograničiti pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od petnaest godina.
'Digitalni prostor već godinama oblikuje odrastanje naše djece, a politika o tome gotovo da nije govorila', rekle su uoči sutrašnje rasprave saborska zastupnica Možemo! Ivana Kekin i potpredsjednica Sabora i saborska zastupnica SDP-a Sabina Glasovac.
U Hrvatskoj je više od 50 tisuća djece suočeno je s teškoćama mentalnog zdravlja, a ima samo pedesetak dječjih psihijatara.
'Posljednjih petnaest godina pratimo dramatičan rast depresivnosti, anksioznosti, poremećaja pažnje, sna, koncentracije, hranjenja, samoozljeđivanja i suicidalnih misli kod djece i mladih', istaknula je Kekin.
Djeca od 9 do 15 godina provode više od tri sata dnevno na ekranima, a 70 posto učenika viših razreda osnovne škole online više od tri sata dnevno. Trećina doživljava online nasilje mjesečno, a četvrtina je počinitelj. Algoritmi društvenih mreža nisu neutralni – oni potiču ovisnost poput nikotina ili alkohola.
'Njihov cilj je jedan jedini: da konzumiramo što više', upozorila je Kekin.
Predstavila je njihov prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece koji počiva na tri ključna stupa: prvi se tiče zaštite djece u školama, a podrazumijeva zabranu korištenja mobitela tijekom nastave i filtrirane školske mreže koje onemogućuju pristup društvenim mrežama i neprimjerenim sadržajima. Drugi je zabrana otvaranja profila na društvenim mrežama mlađima od petnaest godina, osim uz izričit pristanak roditelja, i to uz sustav sigurne provjere dobi koji ne prikuplja nikakve osobne podatke.
'Treći stup je sustavna borba protiv online nasilja. Platforme će morati omogućiti jednostavnu prijavu koju djeca razumiju, uklanjati štetne sadržaje koji su prijavljeni bez odgode i jasno informirati o prevenciji nasilja. A država mora osigurati prevenciju, edukaciju i psihološku podršku za žrtve i za počinitelje online nasilja', rekla je Kekin.
'Ovaj zakon nije nastao preko noći – godinu dana smo analizirali istraživanja, razgovarali sa stručnjacima, roditeljima i nastavnicima', naglasila je.
Saborska zastupnica SDP-a Sabina Glasovac pozvala je na politički i društveni konsenzus: 'Ako postoji jedna tema oko koje možemo postići konsenzus, onda bi to trebala biti zaštita naše djece', rekla je i dodala: 'Djetinjstvo bi trebalo biti bezbrižno no digitalni svijet djecu danas prerano uvodi u svijet uspoređivanja, pritiska i javnog vrednovanja, htjeli mi to sebi priznati ili ne. Digitalni prostor danas odgaja djecu jednako snažno kao i roditelji i škola, ako ne još i snažnije. Međutim, postoji jedna razlika. U digitalnom prostoru ne postoje jasna pravila i u digitalnom prostoru nema jasne odgovornosti', rekla je Glasovac.
'Ovim zakonom želimo poručiti svim roditeljima da nisu sami. Školama želimo poručiti da dobivaju jasna pravila i podršku, a djeci da je njihova sigurnost važnija od bilo kojeg profita. Ovo nije nikakav zakon protiv tehnologije, ovo je zakon protiv neodgovorne eksploatacije dječje pažnje. Ovaj zakon ne ograničava ni na koji način djecu, ali ograničava sustav koji ih iskorištava. I ako mi ne postavimo granice, postavit će ih tržište, ali tržište neće štititi našu djecu. Ako granice ne postavimo danas, posljedice ćemo plaćati i sanirati godinama, a cijenu neće platiti ni platforme, ni algoritmi ni korporacije, platit će naša djeca i u konačnici naše društvo', zaključila je.