Hrvatska je 1. ožujka 2026. službeno postala zemlja bez opasnosti od mina, čime je ispunila svoje obveze iz Ottawske konvencije i zatvorila jedno od najtežih poglavlja poslijeratnog oporavka. Više od tri desetljeća nakon što su zbog rata 1990-ih veliki dijelovi zemlje bili kontaminirani minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima, sva poznata opasna područja sada su raščišćena, priopćili su iz Europske komisije.
Ukupna ulaganja u razminiranje u Hrvatskoj od 1998. iznose oko 1,2 milijarde eura. Taj dugoročni napor predvodila su hrvatska nacionalna tijela, uključujući Hrvatski centar za razminiranje, koji je sada integriran u Ministarstvo unutarnjih poslova, sa specijaliziranim organizacijama za razminiranje i međunarodnim partnerima.
Europska unija, prema priopćenju Komisije, bila je pritom ključni partner u podupiranju hrvatskih aktivnosti razminiranja, osobito kod ubrzavanja završnih faza čišćenja najzahtjevnijih područja terena i ostvarenju nacionalnog cilja uklanjanja opasnosti od mina do 1. ožujka 2026. - koji je i ostvaren. Od pretpristupnog razdoblja i tijekom cijelog članstva Hrvatske u Uniji, financijska sredstva EU-a za razminiranje dosegnula su 286,7 milijuna eura, što čini oko četvrtine ukupnih nacionalnih ulaganja. Znatan dio te potpore dolazi iz kohezijske politike EU-a.
Otkako je Hrvatska 2013. pristupila EU-u, u okviru programa kohezijske politike osigurano je 176,6 milijuna eura, odnosno oko 61 % ukupnih financijskih sredstava EU-a za razminiranje. Projekti razminiranja financirani su iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., za koji je dodijeljeno 74,7 milijuna eura, i Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., za koji je dodijeljeno 101,9 milijuna eura. Ta su ulaganja obuhvaćena ciljem kojim se podupire zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija ugljika, uključujući mjere usmjerene na pripravnost na katastrofe i upravljanje rizicima.
Opseg zadatka bio je golem. Od kraja 90-ih godina prošlog stoljeća razminirano je oko 1835 četvornih kilometara zemljišta diljem zemlje. To uključuje 876 četvornih kilometara očišćenih fizičkim razminiranjem i dodatnih 959 četvornih kilometara za koje je pregledom i provjerom potvrđeno da su sigurni. Uklonjeno je gotovo 107,000 mina i stotine tisuća neeksplodiranih ubojitih sredstava. Šume, poljoprivredna zemljišta i ruralna infrastruktura godinama su bili nedostupni, a znakovi upozorenja označavali su područja u kojima bi jedan korak na putu mogao biti smrtonosan. Od završetka rata incidenti povezani s minama prouzročili su 612 žrtava, uključujući 208 smrtnih slučajeva, među kojima su bili i pirotehničari koji su izgubili živote tijekom čišćenja terena.
Razminiranjem se zemljište otvorilo za poljoprivredu i šumarstvo, turizam je ponovno moguć u prethodno ograničenim prirodnim područjima te se obnovilo povjerenje zajednica koje desetljećima žive s ratnim nasljeđem. Iskustvo Hrvatske ima i važnu međunarodnu dimenziju. Budući da je u posljednja tri desetljeća stekla opsežno stručno znanje u području razminiranja, zemlja sve više doprinosi humanitarnom razminiranju u inozemstvu. Hrvatski stručnjaci već su uključeni u projekte međunarodne suradnje i inicijative za razmjenu znanja, uključujući aktivnosti povezane s Ukrajinom i drugim regijama pogođenima minama.
Postignuće Hrvatske stoga je, kako su istaknuli iz Europske komisije, više od dovršetka tehničkog programa. Pokazuje kako se trajnom nacionalnom predanošću, uz potporu europske suradnje i ulaganja, mogu uspješno riješiti čak i najsloženije posljedice sukoba.