Primjena Uredbe o jediničnoj naknadi za odlaganje otpada ponovno je otvorila pitanje višegodišnjeg kašnjenja izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Lećevica te izazvala žestok sukob između sinjskog gradonačelnika Mira Bulja i Splitsko-dalmatinske županije.
Dalmatinski portal zatražio je očitovanje o Buljevim tvrdnjama da će nova uredba dodatno financijski opteretiti gradove i općine upravo zato što Centar za gospodarenje otpadom Lećevica ni nakon više od 20 godina nije izgrađen. Pitali smo smatra li Županija da snosi dio odgovornosti za višegodišnje kašnjenje projekta, koliki će biti financijski učinak nove naknade na komunalna društva, planira li pomoći jedinicama lokalne samouprave koje očekuje novi trošak te očekuje li da bi uredba mogla dovesti do povećanja cijene odvoza otpada za građane.
Na dio upita već nam je isti dan odgovoreno kroz reakciju župana Blaženka Bobana, dok je na preostala pitanja dostavljeno očitovanje direktora Regionalnog centra čistog okoliša Ivana Vukorepe. Međutim, na pitanje o odgovornosti Županije za činjenicu da Centar ni više od dva desetljeća nakon pokretanja projekta nije dovršen konkretan odgovor nije stigao.
Podsjetimo, Bulj tvrdi kako će gradovi i općine plaćati novi namet dok Centar za gospodarenje otpadom Lećevica - ključni dio sustava gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji - još nije izgrađen. Za to je odgovornima prozvao sadašnjeg župana Blaženka Bobana, njegove prethodnike te splitskog gradonačelnika Tomislava Šutu, koji je ranije bio direktor Regionalnog centra čistog okoliša. Ujedno je najavio da će, ne bude li uredba povučena, otpad dovesti pred zgradu Splitsko-dalmatinske županije, ministarstava, Vlade i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Boban je odgovorio kako Bulj odgovornost pokušava prebaciti na druge.
'Svjesno je prolongirao odluku, a danas, kada su posljedice takve promašene politike došle na naplatu, umjesto da građanima objasni kako će riješiti nastalu situaciju, traži od države da ukine uredbu koja vrijedi jednako za sve gradove i
Dodao je kako je Bulj godinama gradio politički imidž na obećanjima da neće povećavati komunalna davanja te da, umjesto rješenja, ponovno poseže za 'predstavama, prijetnjama i ultimatumima'.
Uredbom o jediničnoj naknadi za odlaganje otpada iz 2024. godine propisano je postupno povećanje naknade za odlaganje otpada, s 30 eura po toni za 2025. godinu do 50 eura od 2029. godine. Istodobno, propisano je da se naknada ne plaća za otpad odložen na odlagalištu koje je dio centra za gospodarenje otpadom.
Vlada je u ožujku ove godine uredbu djelomično izmijenila pa je za 2025. godinu dijelu gradova i općina omogućila plaćanje upola manje naknade, odnosno 15 umjesto 30 eura po toni. Pravo na to imaju samo jedinice lokalne samouprave koje ispunjavaju propisane uvjete vezane uz količinu otpada koja završava na odlagalištima i njezino smanjenje.
Dok Bulj ovu odredbu tumači tako da će gradovi i općine naknadu plaćati zato što Centar za gospodarenje otpadom Lećevica nije izgrađen, Županija u odgovoru naglasak stavlja na odgovornost jedinica lokalne samouprave za primarnu selekciju otpada i povećanje stope odvojenog prikupljanja.
U odgovoru koji je potpisao direktor Regionalnog centra čistog okoliša Ivan Vukorepa navodi se kako je postojeći sustav gospodarenja otpadom na području Splitsko-dalmatinske županije 'ekološki neprihvatljiv i neodrživ', uz nizak udio recikliranja otpada izdvojenog iz komunalnog otpada i visok udio komunalnog i biorazgradivog otpada koji završava na neusklađenim odlagalištima.
'Uključivanjem jedinica lokalne samouprave u cjelovit sustav gospodarenja otpadom stvorit će se uvjeti za sanaciju i zatvaranje svih postojećih neusklađenih odlagališta', poručio je Vukorepa.
Dodaje kako je primarna selekcija otpada isključivo u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, koje putem svojih komunalnih društava moraju organizirati odvojeno prikupljanje otpada. Upravo je to jedna od glavnih teza kojom Županija odgovara na Buljeve prozivke.
Prema Nacionalnom izvješću o komunalnom otpadu za 2024. godinu, Grad Sinj ostvario je stopu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada od 10,12 posto. Taj podatak važan je jer Centar za gospodarenje otpadom Lećevica nije zamišljen kao odlagalište za sav komunalni otpad, već je Centar je projektiran za sustav u kojem gradovi i općine odvojeno prikupljaju najmanje 50 posto komunalnog otpada.
Dakle, u njemu bi se trebao obrađivati samo onaj dio miješanog otpada koji preostane nakon što građani, odnosno gradovi i općine kroz sustav odvojenog prikupljanja izdvoje papir, plastiku, staklo, metal, biootpad i ostale korisne sirovine. Što je stopa odvajanja veća, to manje otpada završava na obradi i konačnom odlaganju.
Govoreći o ulozi budućeg Centra, Vukorepa naglašava da on nije zamišljen kao zamjena za postojeća odlagališta.
'Centar za gospodarenje otpadom nije zamjena za današnja odlagališta već mjesto u kojemu će se iz miješanog komunalnog otpada izdvojiti preostali materijali za reciklažu i energetsku oporabu, a ostatak biološki stabilizirati kako bi mogao biti odložen na odlagalište u skladu s propisima', poručio je direktor Regionalnog centra čistog okoliša.
Prema trenutačnom planu, Centar za gospodarenje otpadom Lećevica u funkciji bi trebao biti tek krajem 2028. godine. Navodi se kako su završeni radovi prve faze projekta, odnosno izgradnja infrastrukture Centra za gospodarenje otpadom te pretovarnih stanica u Sinju, Zagvozdu i na Braču.
Nakon što je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije izdalo rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, a Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije odobrilo projekt za sufinanciranje iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, krajem prošle godine potpisani su ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava. Trenutačno je u tijeku javna nabava za projektiranje i građenje druge faze Centra.
Dok se ne krene odlagati otpad u Centru, gradovi i općine će nastaviti plaćati jediničnu naknadu za odlaganje otpada propisanu uredbom, ali nije poznato koliki će dio tog troška završiti na računima građana.
Županija je u odgovoru naglasak stavila na odgovornost gradova i općina za odvajanje otpada, no izostao je odgovor na pitanja koliki će financijski teret višegodišnje kašnjenje izgradnje Lećevice predstavljati za komunalna društva i građane, kao i na pitanje vlastite odgovornosti za projekt koji ni nakon više od 20 godina nije priveden kraju.
No, ni sama izgradnja Lećevice ne bi automatski riješila problem. Paradoks cijele priče jest da se odgovornost prebacuje s jedne strane na drugu. Županija godinama nije dovršila projekt Lećevice, dok gradovi i općine istodobno ne ostvaruju stope odvojenog prikupljanja otpada za koje je Centar projektiran.
