'Inženjerske i arhitektonske usluge temelj su svega što se uopće može kvalitetno izvesti. Ipak, praksa nam često pokazuje da se taj temelj ne valorizira ni tržišno ni društveno onako kako bi trebao. Ako projektiranje stambene zgrade u Zagrebu čini tek 1,2% ukupne investicije, a ista ta usluga u zemljama EU doseže i 10%, postavlja se jednostavno pitanje. Što to nama nedostaje, je li to povjerenje u struku ili sustav koji zna prepoznati kvalitetu', rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj na stručnom skupu održanome danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Stručni skup Stanje tržišta usluga u arhitekturi i graditeljstvu održava se u sklopu Konferencije ArhiBau 2025, a okupio je predstavnike arhitektonske i inženjerske zajednice, komore, naručitelje, akademsku zajednicu, kao i stručnjake za tržišne i pravne aspekte poslovanja u graditeljstvu.
U fokusu su usluge u arhitekturi i graditeljstvu - od planiranja, projektiranja i nadzora, do upravljanja projektima s naglaskom na pitanje kvalitete i vrijednosti usluga te izazove s kojima se struka danas suočava.
Bilo je riječi o tome kakva je realna tržišna pozicija arhitektonskih i inženjerskih ureda, kako se ugovaraju usluge, što je standard kvalitete projektantskih usluga, kako naručitelji gledaju na kvalitetu i cijenu te koliko su standardi i praksa usklađeni sa smjernicama EU.
'Ne govorimo samo o cijeni po kvadratu. Govorimo o vrijednosti znanja, iskustva, profesionalne etike, i onoga što je najvažnije – o odgovornosti prema prostoru, ljudima i vremenu u kojem gradimo', poručila je Čagalj te istaknula da bez jasne klasifikacije usluga, bez standarda kvalitete i bez odgovornog ugovaranja, sve ostaje podložno tumačenjima.
Tihomil Matković, predsjednik programskog i organizacijskog odbora ArhiBau, rekao je da u Hrvatskoj najveći dio izgradnje naručuju javni naručitelji. Oni predstavljaju i najveće naručitelje projektantskih usluga, kao i usluga nadzora te upravljanja projektima.
'Upravo u tim segmentima uočavaju se neuobičajeno niske ugovorene cijene, koje u praksi nisu dovoljne ni za pokrivanje zakonom zajamčene minimalne plaće stručnjacima. Država mora sustavno regulirati takve damping prakse te primjereno porezno tretirati davanje neprimjerenih popusta, tj. prikrivene donacije. Nedopustivo je da je mjesečna neto plaća stalnog nadzora na velikom gradilištu svega 620 eura kada su stvarni troškovi i odgovornosti daleko veći. Pitanje koje se postavlja jest: tko snosi razliku? U konačnici – cijelo društvo', rekao je Matković.
'Tržište usluga u arhitekturi i graditeljstvu u Hrvatskoj prolazi kroz značajne promjene potaknute gospodarskim kretanjima, tehnološkim inovacijama i sve većim zahtjevima za održivim rješenjima. I dok sektor građenja unatoč izazovima pokazuje određenu stabilnost, tržište usluga bilježi zabrinjavajuća negativna kretanja. Ona se očituju kroz znatan pad cijena usluga, ali nažalost i kroz pad kvalitete, što dugoročno prijeti urušavanju profesionalnih standarda. Ključno je da nadolazeće izmjene zakonodavnog okvira – Zakona o građenju, Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju te Zakona o javnoj nabavi – doista doprinesu stabilizaciji tržišta', rekao je Branimir Bosanac iz Centra za organizaciju građenja.
Sajam arhitekture i graditeljstva ArhiBau 2025, uz prateću stručnu konferenciju, jedan je od najvećih događaja te vrste u regiji. Na sajmu će vodeći proizvođači i dobavljači opreme, materijala i rješenja u arhitekturi i graditeljstvu predstaviti najnovije tehnologije i materijale za suvremeno, održivo građenje, obnovu i održavanje zgrada te oblikovanje prostora koji nas okružuje. HGK je partner manifestacije.