Foto: Pixabay Lani se kupovalo manje nego 2019. godine, ali po višim cijenama

Lani se kupovalo manje nego 2019. godine, ali po višim cijenama

Najskuplji srednji i južni Jadran

U Hrvatskoj je lani vlasnika promijenilo oko 103 tisuće nekretnina, sedam tisuća manje nego godinu dana prije, ali njihova je ukupna vrijednost bila viša nego nekretnina prodanih u pretpandemijskoj godini i dosegnula je 40 milijardi kuna, odnosno 11 posto hrvatskog BDP-a. 

Prodavalo se nešto manje, uglavnom po višim cijenama. Najviše je prodanih poljoprivrednih parcela, oko 34 tisuće, zatim stanova ili apartmana oko 23,5 tisuće, što je tri tisuće manje nego 2019. godine. Novog vlasnika ima i oko 16 tisuća građevinskih parcela te gotovo 14 tisuća obiteljskih kuća, objavio je Ekonomski institut, koji zajedno s resornim ministarstvom graditeljstva objavljuje analizu tržišta nekretnina u prethodnoj godini, piše Večernji list

Kupovalo se u Puli, Rijeci, Zadru Prema broju kupoprodajnih transakcija izdvaja se Grad Zagreb, iza kojeg slijede urbana središta u priobalju Split, Zadar i Rijeka te Osijek u kontinentalnom dijelu zemlje. Građevinsko zemljište češće se prodaje u priobalnom pojasu izvan većih naselja i zaleđu, dok se stanovi i apartmani najčešće kupuju u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Puli. Zanimljivo je da su, prema podacima za 2020. godinu, u ovu skupinu, osim većih gradova, ušla i njihova susjedna područja poput općine Viškovo u blizini Rijeke te grada Solina u blizini Splita. 

Riječ je o lokalnim jedinicama koje obilježavaju prednost blizine većeg grada i povoljnije cijene nekretnina. Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije, dok u ostatku Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta. Za razliku od prethodne dvije godine kada je medijalna cijena stana/ apartmana iznad 15.000 kuna po m2 zabilježena jedino u Dubrovniku, u 2020. godini osim Dubrovnika (19.671 kuna po m2 ), cijene neznatno iznad 15 tisuća kuna bilježe Split te Rovinj. 

Kada je riječ o obiteljskim kućama, znatno više cijene pri prodaji postižu se u gradovima i općinama na prostoru obalnih županija. S najvišim medijalnim cijenama, iznad 11.000 kuna po m2 , izdvajaju se Vrsar (16.009 kuna), Hvar (11.772 kuna) i Dubrovnik (11.630 kuna). Najskuplje građevinsko zemljište je na srednjem i južnom Jadranu. Medijalnu cijenu građevinskih zemljišta iznad 1000 kuna po m2 zabilježilo je 11 jedinica lokalne samouprave, i to su redom: Gradac (1523 kune po m2 ), Dubrovnik (1360 kuna po m2 ), Tučepi (1200 kuna po m2 ) te Baška Voda, Biograd na Moru, Podstrana, Split, Brela, Okrug, Hvar i Rovinj. 

S druge strane cijene manje od 10 kuna po m2 zabilježene su u 18 jedinica lokalne samouprave, i to u Erdutu, Feričancima, Lepoglavi, Ljubešćici, Petrinji, Pakracu, Svetom Đurđu, Dražu, Velikom Bukovcu, Velikoj, Sunji, Brestovcu, Glini, Jakšiću, Novskoj, Martinskoj Vesi, Popovači i Jasenovcu. Za najskuplje nekretnine u Dubrovniku, Hvaru i Tučepima za kvadrat trebalo je izdvojiti više od 30 posto tamošnjeg godišnjeg dohotka. 

U kategoriju u kojoj je za jedan m2 stana/apartmana bilo potrebno u prosjeku izdvojiti 24 do 30 posto ostvarenog godišnjeg neto dohotka ulazi 17 gradova i općina i to Opatija, Vrsar, Primošten, Seget, Stari Grad, Omiš, Malinska, Makarska, Okrug, Bol, Funtana, Župa Dubrovačka, Rovinj, Novalja, Baška Voda, Baška i Podgora. 

U Zagrebu je indeks priuštivosti 14,6 i prema njemu Zagrepčani su za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 6,8 m2 . Po udjelu cijena u plaćama, najlakše je do stana u Novom Marofu, gdje indeks priuštivosti iznosi 1,7, a slijede Gračac, Plitvička jezera i Strahoninec. Zagrebački potres smanjio je obujam trgovanja lošijim nekretninama. Tako se kod Grada Zagreba bilježi primjetno smanjenje starosti prodanih stanova koje se možda može pripisati potresu, dok kod ostalih jedinica lokalne samouprave takav trend (osim u slučaju Jastrebarskog) nije primjetan. Primjetan je pad prosječnog dnevnog broja kupoprodajnih transakcija stanova/apartmana u nekim od katastarskih općina koje su bile izloženije devastirajućem učinku potresa u središnjem, podsljemenskom i istočnom dijelu grada. 

Tako se u cjenovnim blokovima u centru Zagreba promet stanova gotovo prepolovio, dok se na drugim lokacijama grada nije promijenio. Pet posto najjeftinijih nekretnina u Zagrebu prodano je po cijeni od 5584 kune po četvornom metru i manje, dok je 5 posto najskupljih prodano za 17.092 kune i više. 

Vaša reakcija na temu
Aloooo article_emotions(103326, "");
Pregledaj komentare