Pada prodaja nekretnina, samo jedna dalmatinska županija bilježi rast

Turistička sezona zahuktava se, no kad je riječ o tržištu nekretnina na obali - ono se hladi već neko vrijeme. Trend pada prodaje koji je počeo prošle godine nastavlja se i ove, a za to je najveći razlog ekonomska kriza.

'Glavni je razlog za usporavanje prodaje nekretnina na obali recesija na njemačkom tržištu koja se prelijeva i kod nas. Na nekim lokacijama čak do 90 posto kupaca stranci su te su uvijek na prva tri mjesta Nijemci, Austrijanci i Slovenci, tako da naše tržište nekretnina ovisi o ekonomskoj situaciji u tim zemljama', pojašnjava Lana Mihaljinac Knežević, članica Predsjedništva Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u, prenosi Dnevnik.hr. 

Samo u jednoj županiji rast prodaje stanova

Gledajući po županijama, u 2023. je u odnosu na godinu ranije zabilježen značajno manji broj transakcija u svim priobalnim županijama osim u jednoj. U Istarskoj županiji prodaja je pala za 16,4 posto, u Primorsko-goranskoj za 9,4 posto, u Zadarskoj za 11,5 posto. Pad prodaje zabilježen je i južnije: u Splitsko-dalmatinskoj za 14,7 posto, a 10,9 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Jedina je županija koja ima rast prodaje nekretnina, i to od čak 25 posto, Šibensko-kninska, međutim, kaže Mihaljinac Knežević, radi se o malim apsolutnim brojkama,

Prosječna realizirana cijena kvadrata na obali lani je iznosila nešto manje od 2600 eura što je daleko od cijena o kojima često slušamo, koje su dva do tri puta veće.

'Istina, u Dubrovniku ili Rovinju proda se neka nekretnina po 10 tisuća eura za kvadrat, ali to su statističke pogreške u smislu brojki. No one su javnosti najzanimljivije pa se često ističu i stvara se kriva slika o tržištu nekretnina', ističe Mihaljinac Knežević.

Branko Papeš, direktor Dogma nekretnina iz Rijeke, potvrđuje kako je došlo do značajnijeg usporavanja tržišta na obali i to, procjenjuje, za 20-ak posto. Najviše se, kaže, traže kuće za odmor s bazenima od 500 do 700 tisuće eura i u tom dijelu tržišta dogodila se eksplozija i potražnje i cijena. Najčešće su kupci strani državljani ili povratnici u Hrvatsku. 

'Jozo iz Frankurta pogleda tri nekretnine i jednu kupi. A Sebastian...'

'Unazad dvije godine 36 posto kupovina ostvarili su strani državljani, no u 50 posto slučajeva je to ex YU dijaspora s naglaskom na hrvatsku dijasporu. Postoji bitna razlika u radu sa strancima i našim ljudima. Kad stranac dođe kod kupovati nekretninu, to je kao da mi idemo u Albaniju ili Maroko. Nemaju povjerenja, ne pričaju naš jezik, ne razumiju naš zakonodavni sustav, nisu emotivno vezani uz Hrvatsku. I brzina odluke o kupnji koju donosi naš čovjek i stranac neusporediva je. 

Kad nam dođe Jozo iz Frankfurta, pogleda tri nekretnine, a jednu kupi. Kada dođe Sabastian Müller, stomatolog iz Münchena, on pogleda pet, sedam ili 15 nekretnina, traži sve podatke, kreće cjenkanje te onda dolazi njegov odvjetnik nakon pet mjeseci. I onda se često kupnja niti ne realizira', objašnjava Papeš. 

Strancima je Hrvatska i dalje iznimno atraktivna za kupnju nekretnina. Najvažnija im je sigurnost.

'Vole naravno i prirodne ljepote, kažu mi: nebo je kod vas drugačije boje. Hrvatsku odabiru i zbog kvalitete života te blizine Hrvatske kao auto-destinacije. Zadnje, no ne i manje važno, i dalje smo povoljnija kupovina od Španjolske ili Italije', tumači Papeš. 

Ipak, kupci iz inozemstva dobro znaju da niti u Hrvatskoj više ne mogu kupiti kućicu kraj mora za 40-ak tisuća eura. Od lokacija po potražnji i dalje prednjači Istra koja je lako dostupna automobilom, pogotovo za Austrijance i Nijemce, dok primjerice Česi najviše traže Dalmaciju. Atraktivna je i okolica Zadra, Splita, a od otoka Krk, Brač…

Cijene u Gorskom kotaru su eksplodirale

Iako je malo udaljeniji od mora, Gorski kotar postao je iznimno tražena destinacija za kupnju nekretnina za odmor. 

'Cijene su doslovce eksplodirale od korone naovamo. Prije se zemljište moglo kupiti za 7500 do 10.000 eura, a danas je cijena 40 do 50 tisuća eura. To se sad lagano prelijeva i na Liku. Tako da je za onog tko planira investirati to sigurno lokacija', kaže Papeš.

Sve je više stranaca koji ne kupuju nekretninu u Hrvatskoj da bi samo njima služila za odmor, već kao investiciju.

'Ima stranaca koji imaju jako puno novaca i traže vilu, neki drugi traže best buy. Prodajemo sve - od apartmana od 40-ak kvadrata do luksuznih vila. Neki kupuju kao kombinaciju za vlastito korištenje plus turistički najam. Kad se radi o najmu, povrat investicije je oko 10 posto godišnje', pojašnjava.

Mihaljinac Knežević napominje kako upravo to postaje sve veći problem jer strani vlasnici nekretnina u Hrvatskoj postaju rentijeri.

'To stvara velike probleme, ponajprije nepriuštivost nekretnina jer i najam i kupnja za hrvatske građane postaju preskupi. Glavni je rezultat tako velikog fokusa na turizam i stihijskog kretanja bez promišljanja o razvoju i urbanizmu to što mladi ljudi nemaju izbora nego se iseliti ako se ne bave turizmom, a oni koji se njime mogu baviti više se niti ne školuju jer se može dobro zaraditi', ističe Mihaljinac Knežević.