Interes za kupnju stanova i kuća u Hrvatskoj nisu poremetili ni pandemija, ni potres, potražnja je i dalje velika, a cijene nekretnina dosegle su rekordnu razinu. Na kraju prošle godine u Zagrebu su bile 5,9 posto veće nego godinu dana ranije, na Jadranu šest posto, a u ostatku Hrvatske 8,9 posto, prenosi Novac.hr.
Najveći pritisak na rast cijena, pokazuje analiza HNB-a, u kontinentalnoj Hrvatskoj imali su subvencionirani krediti preko APN-a, dok na Jadranu izrazito stabilnu potražnju drže strani kupci.
Podaci pokazuju da najviše nekretnina kupuju Nijemci, Austrijanci i Slovenci, a njihova zastupljenost u ukupnom broju transakcija znatno je veća na dijelu jadranske obale koja je geografski bliža njihovim zemljama, i do kojih relativno brzo dolaze osobnim automobilima.
Tako se u Istri 40 posto svih kupnji lani odnosilo na strance (godinu ranije 45 posto), te oko trećine u Primorsko-goranskoj županiji.
Nekretnine u Zagrebu kupuju stanovnici priobalnih županija, sa svrhom diversificiranja izvora prihoda, a tijekom pandemije pojavio se i pojačan interes za vikendice u Lici ili Gorskom kotaru.
Nekretnine u zagrebačkoj regiji, osim dominantnih 'domaćih' kupaca, u prosjeku kupuje oko 6 posto onih s prebivalištem na Jadranu, i isto toliko s prebivalištem u ostalim županijama. S druge strane, otprilike 15 posto nekretnina u priobalnim županijama kupuju građani s prebivalištem u zagrebačkoj regiji.
Povijesno niske kamatne stope, sasvim sigurno, i dalje su glavni uzrok povećanom ulaganju u kuće i stanove.