Stanovi sve skuplji, ponuda sve manja: Tržište nekretnina i dalje bez rješenja

Što se događa na tržištu nekretnina u Hrvatskoj? Članica Predsjedništva Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Lana Mihaljinac Knežević o tome je govorila u programu N1 televizije.

Na početku se osvrnula na stanje na tržištu nekretnina.

'Nema promjena oko količine nekretnina koje se mogu naći na tržištu, a to je osnova problema. Doneseni su mnogi novi zakoni iz segmenta poreza, stambene politike. Promjene su na tržištu kreditiranja i čekamo rezultate svega toga', govori Lana Mihaljinac Knežević.

Odgovorila je na pitanje rastu li cijene nekretnina i dalje.

'Trend je malo sporiji nego što je bio u prvih par godina nakon covida, trend se malo usporio u 2024. godini u odnosu na 2023. i 2022. godinu kada smo bilježili najveći rast. Činjenica jest da cijene i dalje rastu. Ne rješavamo glavni razlog zbog kojeg cijene i dalje rastu, a to je manjak ponude. U novogradnji se ne proizvodi dovoljno, a fond rabljenih stanova je potrošen, u njega se desetljećima nije ulagalo. Ono što je ostalo na tržištu je precijenjeno zbog očekivanja vlasnika, a naše tržište je jako tromo, vlasnici se ne odlučuju na prodaju ako ne mogu postići ono što smatraju da trebaju', kazala je.

Mihaljinac Knežević podsjeća da postoji razlika u cijenama u pojedinim dijelovima Hrvatske.

'Tržište u Hrvatskoj možemo podijeliti u tri kategorije: Zagreb, obala i ostala područja Hrvatske. Moramo promatrati geografske izazove, ekonomske i što je u strukturi problema', smatra.

Naglasila je kako tržište funkcionira na osnovu ponude i potražnje.

'Dokle netko može kupiti stan za 5300 eura po kvadratu, developer će ga proizvoditi. To je mali broj nekretnina. Imamo apsurd, priča se o tome koliko nam nedostaje nekretnina, a nedostaje novosagrađenih stanova po priuštivim cijenama, a najviše ih nedostaje tamo gdje je najveća ekonomska aktivnost - u Zagrebu i na obali. Nedostaje nam stanova za stanovanje, a ne za rentanje', objašnjava.

Govori da je Vlada iznijela podatke o 600.000 praznih nekretnina u Hrvatskoj.

'Ne znamo koja je struktura tih neiskorištenih praznih nekretnina', upozorava.

Mihaljinac Knežević smatra da će se pravi rezultati poreza na nekretnine vidjeti kada građani prime svoja rješenja.

'To je godišnji porez čiju visinu donose jedinice lokalne samouprave. Hoće li taj iznos stimulirati vlasnika da stavi svoju nekretninu u prodaju ili najam? Vlasnici će kalkulirati što im je isplativije. Nismo vidjeli znatno veći broj vlasnika koji su se na to odlučili', zaključila je.