VIDEO Materijal za revoluciju u građevini
Jeftin, čvrst, savitljiv i ima ga u izobilju
Napravljen od niza bambusovih lukova koji se protežu 19 metara, The Arc at Green School na Baliju jedna je od najznačajnijih građevina napravljenih od te biljke. U izgradnji je korišten grubi ili divovski bambus (Dendrocalamus asper) u količini od približno 12,4 tone, a struktura je dovršena u travnju 2021. godine. Takva impozantna građevina pokazuje njegovu snagu i svestranost, piše T-portal.
Stabljike bambusa pohranjuju za vrijeme rasta više ugljika nego mnoge vrste drveća. Plantaža bambusa može tako pohraniti više od 400 tona ugljika po hektaru. Primjerice, plantaža kineske jele - u Aziji se također koristi kao građevno drvo - pohrani 237 tona ugljika po hektaru, pokazuje analiza Međunarodne organizacije za bambus i ratan (INBAR) i Tehnološkog sveučilišta Delft u Nizozemskoj.
Bambus je jedna od najbrže rastućih biljaka na planetu - neke sorte rastu čak metar dnevno. Osim toga, spada u porodicu trava, pa kad se stabljika ubere, ponovno izraste, za razliku od većine stabala.
Ima dugu povijest korištenja u građevinarstvu u Aziji, ali u Europi i SAD-u i dalje je nišni materijal. Tretiran toplinski i kemikalijama, koristi se sve češće za podove, kuhinjske ploče i daske za rezanje, ali rijetko kao strukturni materijal.
Prema inženjeru Christopheru Matthewsu iz londonske tvrtke Atelier One, dio problema je u nepoznavanju te biljke. 'Jedan od najvećih izazova je taj što nitko zapravo ne zna raditi s bambusom', kaže Matthews, a radio je na projektu Bali School. 'Tako da smo ga morali testirati. Opteretili bismo ga vrećama s pijeskom kako bismo dokazali koliko je jak.'
Matthews kaže da potražnja za bambusom raste, a 30 posto klijenata njegove tvrtke sada koristi taj materijal. Izgrađen je od njega cijeli školski kampus u Novom Meksiku, studio za jogu u Kostarici te most i paviljon na Filipinima.
'U zemljama koje ga upotrebljavaju izuzetno je jeftin i ima ga u izobilju, a radna snaga je vješta u njegovom korištenju. Da počnemo raditi s njim u Europi, u početku bi bio skuplji. Ali kako se sve više koristi, cijena pada', kaže Matthews te dodaje da su u ranoj fazi razgovora o upotrebi bambusa u Velikoj Britaniji.
Pomoglo bi kad bi se uzgajao u Europi, ali veće vrste ne rastu dobro u hladnim sjevernim klimama. Tvrtka BambooLogic nada se da će to promijeniti te je prvi veliki uzgajivač bambusa u Europi.
'Svakako treba puno sunca i malo vode', kaže Jan Detavernier, konzultant u tvrtki BambooLogic, koja ima plantaže bambusa u Portugalu. Osim toga, ta biljka ima potencijal obnoviti degradirano tlo. 'Tamo gdje ga uzgajamo, na jugu Portugala, tlo je vrlo loše. Budući da bambus hvata CO2 i stavlja ga u zemlju, čini ga puno boljim'.
Detavernier kaže da njegova tvrtka radi s partnerima koji razvijaju nove proizvode za europsko tržište. Izazov je, ističe, nedostatak standardizacije. 'U Europi nismo navikli raditi s bambusom kao materijalom. U Aziji postoji mnogo podataka o tome, ali u Europi ih je malo s kojima se može raditi'.
Dr. Bhavna Sharma s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta Južne Kalifornije član je radne skupine koja razvija međunarodne standarde za građevinske materijale od bambusa. On kaže da je izazov koristiti ga u građevinarstvu jer se još uvijek smatra nekonvencionalnim materijalom.
'Radi se samo o povećanju našeg znanja, razumijevanju kako bi se taj materijal ponašao u različitim radnim okruženjima, što znači da ako gradim u Amsterdamu, moram znati kako će se zgrada ponašati u takvoj klimi u odnosu na zgradu u Indoneziji. Na taj način možemo ići dalje u smislu tipova zgrada koje možemo izgraditi', objasnio je.
Sharma kaže da su prvi standardi za testiranje bambusa Međunarodne organizacije za standarde objavljeni prošlog ljeta. 'To će dati vjetar u leđa dizajnerima i inženjerima u usvajanju ovog fantastičnog materijala', uvjeren je on.
