Filip Rogošić, široj javnosti poznatiji kao direktor firme Luka Split, čija je djelatnost podignula građane na noge zbog sumnje na onečišćenje zraka, dobio je još jednu odbijenicu gradskih vijećnika za investiranje na Mejama.
Precizno, ovaj put nisu htjeli niti uvrstiti u dnevni red prodaju dijela gradskog zemljišta koja mu je potrebna za okrupniti parcelu. U prosincu su splitski parlamentarci u raspravi odbili prodaju zemljišta, pa je po zakonu trebalo proći tri mjeseca da bi ponovno došla na klupe.
Točka nije bila na dnevnom redu kada su poslani materijali vijećnicima, nego je dodana u posljednji trenutak. Stoga se glasalo hoće li se uopće uvrstiti u repertoar zasjedanja. Prema prvim reakcijama, presudna je bila ruka HSLS-ovca Hrvoja Bašića, koalicijskog partnera vladajuće većine koju predvode HDZ i HGS.
No, izgleda da ipak nije Bašić presudio, nego HDZ-ovac Luka Čelar. Iako Čelar tvrdi da je podržao prijedlog, nisu ga uočili 'brojači'. Snimka ne pokriva kut, pa ostaje vjerovati na riječ objema stranama. Ali, u toj ruci minusa leži neprolazak dopune dnevnog reda.
Da skratimo, u vijećnici su bili prisutni svi iz vladajuće većine, nedostajali su oporbeni SDP-ov Danijel Kukoč i nezavisni s liste Centra Pero Ugarković. Da je nedostajala samo Bašićeva ruka, opet bi omjer bio u korist vladajuće koalicije, a ne 14 : 14 kako je utvrđeno.
Zanimljivo, ponavljalo se glasanje jer su se prvi put preračunali u Rogošićevu korist, na što je upozorio vijećnik stranke Direkt Jakov Prkić. Potom se ponovno brojalo, a ostala je nevidljiva Čelarova ruka. Oporba predvođena Centrom je glasna u protivljenju davanja suglasnosti, dok je Rogošićev graditeljski naum podržao gradonačelnik Ivica Puljak. Bivši gradonačelnik je, naime, donio Zaključak kojim mu je, za potrebe izmjene i dopune građevinske dozvole, dao pisanu suglasnost da može okrupniti građevinsku česticu s dijelovima gradskih parcela.
Naime, Rogošiću je u postupku dobivanja građevinske dozvole bio potreban dokaz pravnog interesa da bi formirao građevnu česticu od 830 metara četvornih. Kupio je zemljište s građevinskom dozvolom, ali je tražio okrupnjivanje radi jednostavnijeg ulaza u garažu.
'Bilo tko da je gradonačelnik bio je dužan to potpisati. Nema tu ništa sporno. Nakon što mi dobijemo građevinsku dozvolu, ide na Gradsko vijeće, a onda slijedi otkup zemlje na koju je dana suglasnost. Iskreno, iznenadila me brzina kojom sam dobio suglasnost gradonačelnika', kazao je Rogošić u travnju 2024. godine. I u materijalima je priložena suglasnost iz tog razdoblja.
No, nikako da dobije potvrdu Gradskog vijeća, a u međuvremenu je Prkić otkrio i zanimljiv podatak, planira se otkupiti oko 150 kvadrata gradske površine za 200.000 eura, točno koliko treba za okrupnjivanje parcele. Ostaje još otprilike toliko metara četvornih rascjepkanog zemljišta u vlasništvu Grada, pa je Prkić postavio i pitanje zašto se u tome izlazi ususret investitoru, umjesto da mu se, primjerice, prodao i ostatak za još 200.000 eura.
U protivnom, naveo je, Grad ostaje s česticama s kojima više ne može ništa, bezvrijedne su. Priča s prodajom zemljišta Rogošiću nije gotova, točka se opet može naći na dnevnom redu. Pitanje je samo hoće li biti ruke u vis.
