Njemačke sigurnosne službe provjeravaju postoji li veza između tog slučaja i dvojice muškaraca koji su dva mjeseca ranije uhićeni na sjeveru Srbije s dijelovima modificiranog drona i eksplozivom, objavio je Spiegel pozivajući se na izvore iz sigurnosnih krugova, prenosi N1.
Posebnu pozornost istražitelja privukle su sličnosti između pronađenih naprava. Njemačka je u međuvremenu službeno optužila Rusiju da stoji iza pokušaja napada u Leipzigu, nakon čega je došlo do novog diplomatskog sukoba Berlina i Moskve.
Prema Spiegelu, istražitelji pokušavaju utvrditi jesu li osobe povezane sa slučajem u Leipzigu bile u kontaktu s dvojicom muškaraca koje su srbijanske sigurnosne službe uhitile 11. lipnja u blizini granice s Mađarskom.
Tada su zaustavljena dva vozila u kojima su se nalazili Slobodan D., državljanin Srbije, i Danilo B., koji prema dostupnim informacijama ima srbijansko i rusko državljanstvo. U jednom automobilu pronađeni su dijelovi modificiranog drona i odašiljači, odnosno oprema za upravljanje dronom. U skrivenom prostoru drugog vozila pronađene su dvije limenke napunjene eksplozivom.
Dvojica muškaraca navodno su se kretala prema Mađarskoj, odnosno prema granici Europske unije, a od uhićenja u lipnju nalaze se u istražnom zatvoru.
Njemačkim istražiteljima posebno je zanimljiv način na koji su pronađene naprave izrađene. Prema informacijama Spiegela, dijelovi zaplijenjeni u Srbiji pokazuju sličnosti s dronom korištenim u pokušaju napada na zračnu luku Leipzig/Halle. I u njemačkom slučaju eksploziv je, prema dosadašnjim informacijama, bio smješten u limenku pričvršćenu za dron.
Sličnosti same po sebi zasad nisu dokaz da iza oba slučaja stoje iste osobe ili skupina. Njemačke službe još provjeravaju moguće veze između osumnjičenih, pronađene opreme i načina izrade naprava.
Istražuje se i moguća povezanost dvojice muškaraca uhićenih u Srbiji s osobom koja se pojavljuje u istrazi napada u Leipzigu. Prema dostupnim podacima, ta je osoba prije napada iz Istanbula doputovala u Njemačku, a potom otišla u Srbiju.
Njemački istražitelji u međuvremenu su identificirali dvojicu muškaraca koje sumnjiče za sudjelovanje u pripremi napada u Leipzigu. Prema zajedničkom istraživanju Süddeutsche Zeitunga, NDR-a i WDR-a, jedan od njih rođen je u Rusiji, ali posjeduje latvijsku putovnicu.
Istražitelji ga smatraju mogućim logističarem i instruktorom operacije te sumnjaju da je povezan s ruskim obavještajnim službama. Drugi osumnjičenik dolazi iz Bjelorusije i ima rusku putovnicu.
Do Bjelorusa su istražitelji navodno došli analizom DNK-a pronađenog na mjestu događaja. Njegovi podaci već su se nalazili u policijskim bazama zbog ranijih kaznenih djela na području Baltika. Njemački mediji opisuju ga kao mogućeg takozvanog 'potrošnog agenta', odnosno osobu koju obavještajne službe mogu angažirati za pojedinačni zadatak bez čvrste formalne povezanosti sa samom službom.
Istražitelji su rekonstruirali i dio njegova kretanja prije napada. Prema njemačkim medijima, krajem srpnja doputovao je u Njemačku preko berlinske zračne luke BER, nakon čega je unajmio automobil i krenuo prema Leipzigu. Njemačku je napustio dva dana prije pokušaja napada.
Obojica identificiranih osumnjičenika trenutačno su nedostupna njemačkim vlastima.
Istraga se ne zaustavlja na Njemačkoj i Srbiji. Spiegel navodi da se jedan od osumnjičenika povezuje i s podmetanjem požara u trgovini građevinskim materijalom u poljskom Łódźu u srpnju 2024. godine. Njemačke službe i u tom slučaju istražuju moguću povezanost s ruskim obavještajnim strukturama.
Pred istražiteljima se tako pojavila mogućnost da pokušaj napada u Leipzigu nije bio izoliran događaj, nego dio šire mreže operacija u više europskih država.
Pozivajući se na zapadne obavještajne izvore, Spiegel Srbiju opisuje kao jednu od važnih točaka za aktivnosti povezane s ruskim sabotažnim operacijama u Europi. Prema tim informacijama, ondje se, među ostalim, regrutiraju i obučavaju osobe koje se poslije mogu koristiti u operacijama na području Europske unije. Međutim, činjenica da su neki od osumnjičenika prolazili kroz Srbiju ili da su ondje pronađeni dron i eksploziv sama po sebi nije dokaz da su srbijanske vlasti bile uključene u takve aktivnosti.
Pokušaj napada na zračnu luku Leipzig/Halle dogodio se 4. kolovoza. Riječ je o jednom od važnijih europskih teretnih čvorišta, a dron opremljen eksplozivnom napravom i detonatorom pronađen je u sigurnosnoj zoni zračne luke, u blizini ukrajinskih teretnih zrakoplova.
Među njima se nalazio i Antonov koji se koristi za prijevoz vojnog materijala. Njemačko savezno tužiteljstvo slučaj je opisalo kao 'ozbiljan napad na prometnu i logističku infrastrukturu Njemačke'.
Prema najnovijim rezultatima istrage, u događaju su sudjelovala ukupno tri drona. Njemački mediji izvijestili su da je jedan, s improviziranom eksplozivnom napravom, pronađen unutar sigurnosnog područja zračne luke. Drugi je istoga dana udario u DHL-ov zrakoplov, ali nije eksplodirao, dok su ostaci trećeg pronađeni u blizini Kabelsketala.
Zbog čega eksplozivna naprava nije detonirala, još nije u potpunosti razjašnjeno.
Njemačka vlada 1. rujna službeno je optužila rusku državu da stoji iza pokušaja napada. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt rekao je da se takav zaključak temelji na rezultatima policijske istrage, obrascu napada i obavještajnim podacima.
Prema njegovim riječima, identificirane osobe djelovale su po nalogu ruskih državnih struktura, a operacija odgovara već poznatom obrascu ruskih hibridnih aktivnosti u Europi.
'Nismo u ratu, ali smo svakodnevno meta hibridnog ratovanja', poručio je Dobrindt.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul nakon toga je najavio niz protumjera. Ruski generalni konzulat u Bonnu trebao bi biti zatvoren 18. rujna, a Berlin raskida i sporazum na temelju kojega djeluje Ruski dom, kulturni centar u njemačkoj prijestolnici.
Njemačka je najavila i strože kontrole ulaska ruskih državljana te jačanje pritiska na rusku 'flotu u sjeni', kojom Moskva zaobilazi dio zapadnih energetskih sankcija. Berlin svoje nalaze namjerava predstaviti i saveznicima u NATO-u i Europskoj uniji.
Moskva odbacuje njemačke optužbe. Ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdnje Berlina nazvao je izmišljotinom, dok je Kremlj njemačkog diplomata pozvao u Ministarstvo vanjskih poslova te Njemačku optužio za provokaciju i namjerno pogoršavanje bilateralnih odnosa.
Spor se proširio i na kulturne i diplomatske odnose dviju država. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je najavio zatvaranje Goethe instituta u Moskvi, Sankt Peterburgu i Jekaterinburgu kao odgovor na njemačku odluku o zatvaranju Ruskog doma u Berlinu. Moskva je najavila i dodatne mjere zbog zatvaranja ruskog generalnog konzulata u Bonnu.
Rusija, međutim, zasad nije potvrdila da je odlučila zatvoriti njemački generalni konzulat u Sankt Peterburgu. Kremlj je također priopćio da, unatoč odluci Berlina o zatvaranju ruskog konzulata u Bonnu, ne namjerava sniziti razinu diplomatskih odnosa s Njemačkom.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je ruskoj državnoj televiziji da Moskva neće inicirati smanjenje razine diplomatskih odnosa između dviju zemalja.
