Unatoč čestim najavama Donalda Trumpa, odluka američkog predsjednika o povlačenju dijela vojnika iz Njemačke pogodila je gradić Landstuhl poput bombe. Američke trupe dio su života u ovom kraju još od 1945. godine, dajući mu jedinstven američko-njemački identitet u srcu najveće američke vojne zajednice u Europi, piše The Guardian.
'Moram vam reći da sam bila iskreno šokirana', izjavila je Nadine Firmont (45), koja radi u lokalnoj srednjoj školi. Iako su se i ranije događala smanjenja broja vojnika i rasprave o premještanju američkih snaga, Trumpova ljutita najava sadržavala je otvorenu prijetnju koja je zaprepastila Firmont i njezine susjede.
Pentagon je u petak navečer objavio da će smanjiti broj vojnika u Njemačkoj za 5000, što je nešto manje od 15 posto ukupne prisutnosti. To će djelomično postići tako što neće rasporediti bojnu koju je administracija predsjednika Bidena planirala premjestiti u Njemačku kasnije ove godine, prenosi Index.
Otkako je Treća armija generala Georgea Pattona umarširala u obližnji Kaiserslautern u proljeće 1945., Amerikanci su utkani u tkivo svakodnevnog života. 'Volimo naše Amerikance - oni obogaćuju zajednicu u svakom smislu i čine život šarenijim', rekla je Firmont. 'Ne sviđa se svima buka njihovih vojnih zrakoplova, ali bila bi golema šteta da odu. To bi nas pogodilo'.
Njezine riječi odzvanjale su dok su Amerikanci i Nijemci, vojnici i civili, mladi i stari, stajali u dugom redu na proljetnom karnevalu u Landstuhlu. Sajamski prostor s dječjim vrtuljcima i štandovima koji su prodavali cheeseburgere i kobasice bio je ukrašen slikama Ujaka Sama i američkim zastavama, dok su posjetitelji pod šatorom pili pivo i bijelo vino.
Osim restorana i trgovina koje ovise o američkim kupcima, Firmont ističe da su generacije Nijemaca sklopile prijateljstva, pa čak i osnovale obitelji s američkim gostima, stvarajući jedinstveni identitet regije koji se sada osjeća ugroženim.
U Landstuhlu se nalazi i najveća američka bolnica u inozemstvu, dio vojne zajednice Kaiserslautern koja broji oko 50.000 vojnika, pomoćnog osoblja i članova njihovih obitelji. Sjedinjene Države su na kraju prošle godine imale 68.000 aktivnih vojnika trajno raspoređenih u Europi, od čega je nešto više od polovice, oko 36.400, bilo stacionirano u Njemačkoj.
Voditelj restorana Karl Mazur-Rekowski (48), koji se kao dijete doselio iz Poljske, kaže da Landstuhl privlači ljude koji žele živjeti s 'američkim osjećajem'. 'Žele kontakt s Amerikancima, kako bi poboljšali svoj engleski. Očito je da bi, ako se povuku, sa sobom odnijeli mnogo radnih mjesta i poslova u krugu od 30 do 40 kilometara. Nastupila bi teška vremena', rekao je, pozivajući na povratak dijalogu.
'Diplomacija je najvažnija. Ne morate prijetiti, možete razgovarati. Bolje je razgovarati nego započeti nešto što vodi u nešto strašno'.
Amerikanci u gradu s naklonošću govore o svojim njemačkim domaćinima. Jeremy Cole (31), koji je prošle godine stigao iz Kansasa raditi u logistici, kaže da je njegova obitelj dočekana raširenih ruku. 'Ovdje smo stekli mnogo dobrih prijatelja, i to odmah, unutar prvih 30 dana. Jedna lokalna obitelj provela nas je uokolo i doista nam pokazala kako stvari funkcioniraju, upoznala nas s lokalnim izrazima i hranom', rekao je.
Njegov sedmogodišnji sin Kahlen već je naučio osnove njemačkog. 'Ovdje se u školskom sustavu puno trude da svi budu dvojezični. A on to upija kao spužva', dodao je Cole. Međutim, Leon Wilson (38) s Floride manje je sentimentalan. Rođen u američkoj bazi u Wiesbadenu, kao dijete dvoje pripadnika američke vojske, sada radi na opskrbi vojnih kamiona.
'Ne osjećam nikakvu zlu krv, odlično je, postoji zajedništvo', rekao je o američko-njemačkim vezama. 'Ali nije pošteno da mi stalno potičemo vaše gospodarstvo kako biste vi mogli zarađivati na nama'.
Chance Miller (20) dolazi iz vojne obitelji koja seže sve do Američkog građanskog rata. U Landstuhl je stigao prije nešto više od godinu dana, slijedeći stope svog djeda koji je ovdje bio stacioniran kasnih 1960-ih. 'I on je uživao i radio iste stvari koje ja sada volim raditi', rekao je Miller, ističući istraživanje regije.
'Imam odlične prijatelje, i Amerikance i Nijemce. Bio bih jako nesretan da moram otići, ali morao bih slijediti zapovijedi. Ipak, ne bih se volio morati spakirati, preseliti i ostaviti sve prijatelje. Bio bih jako tužan'. Upitan o najnovijim napetostima, priznao je da je zabrinut. 'Savez je trenutno pod velikim pritiskom. Radije bih da predsjednik Trump radi na zaštiti saveza'.
