Ministru pravosuđa Damiru Habijanu, nakon nedavnog prosvjeda pravosudnih policajaca, stiže novi problem koji bi državu mogao skupo stajati. Najmanje 500.000 eura teški su tužbeni zahtjevi zaposlenika Zatvora u Sisku koji su nakon razornog potresa krajem 2020. raspoređeni na rad u druga kaznena tijela, a država im nije isplaćivala terenski dodatak, piše Index.
Sada je, kako su im potvrdili odvjetnici Matija Bartol i David Franjković koji zastupaju većinu zaposlenika, stigla i prva nepravomoćna presuda u njihovu korist.
Općinski radni sud u Zagrebu presudio je da država jednom službeniku Zatvora u Sisku mora isplatiti čak 28.322,75 eura neisplaćenog terenskog dodatka za razdoblje od 2021. do kraja 2025., zajedno sa zateznim kamatama. Država mu mora platiti i 2500 eura troškova postupka. Presuda je donesena danas, 31. kolovoza, i na nju je dopuštena žalba.
Riječ je o službeniku koji je formalno bio raspoređen na mjesto voditelja Odjela upravnih poslova u Zatvoru u Sisku, a nakon potresa radio je u Zatvoru u Zagrebu.
Sve je počelo nakon razornog potresa 29. prosinca 2020. Objekt Zatvora u Sisku više nije bio siguran ni za zatvorenike ni za zaposlenike. Zatvorenici su premješteni, a službenici su privremeno raspoređivani u druga kaznena tijela. Upravo je taj 'privremeni' premještaj postao srž spora.
Pravosudni policajac iz Siska je od 11. siječnja 2021. kontinuirano radio u Zatvoru u Zagrebu, ali je prema službenim rješenjima njegovo stalno radno mjesto i dalje bilo u Sisku. Cijelo je vrijeme imao i prebivalište u Sisku. Smatrao je zato da za dane rada u Zagrebu ima pravo na terenski dodatak. Država mu ga nije isplaćivala.
Ministarstvo je pred sudom tvrdilo da je situacija nakon potresa bila izvanredna. Pozvalo se na Zakon o izvršavanju kazne zatvora, koji ministru u slučaju katastrofe omogućuje promjenu mjesta i uvjeta rada zaposlenika zatvorskog sustava.
U odgovoru Indexu Ministarstvo je ranije objasnilo da je premještaj zaposlenika trajao kontinuirano upravo zbog posljedica potresa te da se kazne i druge mjere u oštećenom objektu u Sisku više nisu mogle izvršavati.
Pred sudom je otišlo korak dalje. Tvrdilo se da se, s obzirom na to da je službenik gotovo pet godina neprekidno radio u Zagrebu, Zatvor u Zagrebu u stvarnosti može smatrati njegovim stalnim mjestom rada. Sud to nije prihvatio.
Općinski radni sud u Zagrebu pozvao se na noviju praksu Vrhovnog suda. 'Stalnim mjestom rada ne može se smatrati mjesto gdje je državni službenik privremeno raspoređen', zaključuje sud. Ključno je, prema presudi, gdje je osoba stalno raspoređena službenim rješenjem. U ovom slučaju to je cijelo vrijeme bio Zatvor u Sisku.
Sud nije prihvatio ni argument da bi pravo na terenski dodatak trebalo nestati zato što je privremeni premještaj trajao gotovo pet godina. U propisima, ističe se u presudi, ne postoji vremensko ograničenje nakon kojeg bi privremeno mjesto rada zbog samog proteka vremena postalo stalno.
Država tijekom postupka nije osporavala ni sam izračun od 28.322,75 eura ni obračun kamata. Sporila je samo postojanje prava na terenski dodatak.
Problem za Ministarstvo je što ovo nije izoliran slučaj. Nakon potresa veći broj zaposlenika Zatvora u Sisku godinama je radio u drugim kaznenim tijelima pod sličnim okolnostima. Dio njih pokrenuo je sudske postupke zbog neisplaćenog terenskog dodatka.
Prema informacijama i izračunima koje je Index dobio, vrijednost tih zahtjeva iznosi najmanje 500.000 eura. Ako bi i u ostalim predmetima sudovi prihvatili isto pravno tumačenje kao u prvoj presudi, konačni trošak za državu mogao bi biti i veći zbog višegodišnjih zateznih kamata i sudskih troškova.
Ova presuda ne znači automatski da će država izgubiti i ostale sporove. Nepravomoćna je, a svaki se slučaj mora zasebno razmotriti. No sud se nije oslonio samo na okolnosti konkretnog zaposlenika nego i na više novijih odluka Vrhovnog suda iz 2024. i 2025., koje idu u istom smjeru.
Sve se događa samo dva mjeseca nakon što su pravosudni policajci prosvjedovali pred Ministarstvom pravosuđa zbog radnih uvjeta te neriješenih statusnih i materijalnih prava. Bio je to njihov treći prosvjed s istim zahtjevima.
Habijan je tada najavio da bi do kraja 2026. trebali biti doneseni novi Zakon o pravosudnoj policiji i Zakon o zatvorskom sustavu. Sada Ministarstvo uz te zahtjeve zaposlenika ima i financijski problem koji vuče korijene još iz potresa prije gotovo šest godina.
Ako prva presuda opstane nakon žalbe i postane obrazac za ostale sisačke slučajeve, račun bi državu mogao stajati najmanje pola milijuna eura.
