Državni zavod za statistiku objavio je travanjsko Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države za razdoblje od 2022. do 2025. godine, izrađeno prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010).
Prema objavljenim podacima, deficit konsolidirane opće države u 2025. iznosio je 2,8 milijardi eura, odnosno 3,0 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Time se približio gornjoj granici od 3 posto BDP-a, koja je zajedno s razinom javnog duga jedan od ključnih kriterija fiskalnog nadzora u Europskoj uniji, definiranih Ugovorom iz Maastrichta.
U usporedbi s prethodnim godinama, vidljiv je trend rasta deficita – u 2024. iznosio je 2,3 posto BDP-a, u 2023. 1,1 posto, dok je 2022. zabilježen blagi suficit.
Istodobno, javni dug opće države na kraju 2025. dosegnuo je 52,4 milijarde eura ili 56,3 posto BDP-a. Iako je nominalno porastao u odnosu na godinu ranije, njegov udio u BDP-u smanjen je za 1,1 postotni bod, čime je ostao ispod maastrichtskog praga od 60 posto.
Na kretanje deficita u 2025. snažno je utjecao saldo državnog proračuna, koji je iznosio minus 3,4 milijarde eura. Istodobno su zabilježeni značajan rast i prihoda i rashoda države, pri čemu su rashodi rasli brže, ponajprije zbog većih ulaganja, rasta plaća u javnom sektoru te povećanih socijalnih naknada.
Dodatni utjecaj imale su i mjere uvedene zbog rasta cijena energenata, koje su nastavile opterećivati proračun kroz subvencije i socijalne transfere, ali su istodobno smanjivale porezne prihode zbog nižih stopa PDV-a i trošarina na energente.
S druge strane, prihodi su rasli zahvaljujući većim poreznim prihodima i socijalnim doprinosima. Tako su prihodi od poreza na proizvodnju i uvoz u 2025. porasli za 8,1 posto, dok su prihodi od socijalnih doprinosa povećani za više od 15 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Izvješće također pokazuje da je primarni deficit u 2025. iznosio 1,6 posto BDP-a, što je pogoršanje u odnosu na 2024., dok su kamatni rashodi blago smanjeni.
DZS je ujedno revidirao podatke za prethodne godine, ponajviše zbog ažuriranja izvora i metodoloških usklađivanja, no nije bilo promjena u obuhvatu sektora opće države.
Unatoč rastu deficita, Hrvatska prema posljednjim podacima i dalje zadovoljava ključne kriterije fiskalne stabilnosti Europske unije, osobito kada je riječ o udjelu javnog duga u BDP-u.
