Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da svake godine od utapanja život izgubi više od 300.000 ljudi, odnosno oko 30 osoba svakoga sata, a gotovo četvrtinu žrtava čine djeca mlađa od pet godina.
Na globalnoj razini utapanje je među deset vodećih uzroka smrti djece u dobi od 5 do 14 godina.
Više od 90 % smrtnih slučajeva od utapanja događa se u rijekama, jezerima, bunarima, spremnicima za vodu i bazenima u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, pri čemu su djeca i mladi u ruralnim područjima posebno izloženi riziku.
'U zadnjem desetogodišnjem razdoblju od 2015. – 2024. u Hrvatskoj je od utapanja umrlo 770 osoba. Od toga je umrlo 45 djece i mladih osoba u dobi do 19 godina. Utapanje je bilo, nakon prometnih nesreća, drugi najčešći uzrok smrti od nenamjernih ozljeda kod djece i mladih (0-19). Međutim, najveći udio osoba umrlih od utapanja u tom razdoblju (49 %, 377 osoba) bio je u dobi od 65+', kažu iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
U 2024. godini u Hrvatskoj je od utapanja umrlo 76 osoba od kojih je 56 muškarac te 18 žena.
'Iako boravak u vodi donosi brojne zdravstvene koristi, važno je biti svjestan da voda sa sobom nosi i određene rizike. Opasne situacije često nastaju upravo zbog nepažnje i podcjenjivanja mogućih opasnosti – trenutak nepažnje, precjenjivanje vlastitih sposobnosti ili zanemarivanje osnovnih pravila sigurnosti mogu imati ozbiljne posljedice. Rizik od utapanja moguće je značajno smanjiti odgovornim ponašanjem, stalnim nadzorom djece, procjenom vlastitih sposobnosti te poštivanjem upozorenja i pravila na kupalištima', ističu iz HZJZ-a.
Globalna strategija za prevenciju utapanja, koju je razvila Svjetska zdravstvena organizacija, međunarodni je okvir za smanjenje broja utapanja kroz provedbu učinkovitih preventivnih mjera. Strategija postavlja cilj smanjiti broj smrti od utapanja za 35 % do 2035. godine, uz naglasak da je to moguće ostvariti jedino zajedničkim djelovanjem svih sektora i cijelog društva.
