Arheološki muzej u Splitu danas je predstavio niz projekata iz sfere digitalizacije pod zajedničkim nazivom ‘Od kamena do klika’, čime je po prvi put na jednom mjestu javnosti prikazan višegodišnji sustavni rad na digitalizaciji kulturne baštine, razvoju digitalnih alata i unapređenju dostupnosti muzejskih sadržaja.
U vremenu u kojem su digitalne tehnologije sastavni dio svakodnevice, Arheološki muzej u Splitu aktivno preuzima svoju ulogu u očuvanju baštine i dijeljenju znanja kroz suvremene medije. Kao najstariji muzej u Hrvatskoj, svoju misiju čuvanja i interpretacije arheološke baštine sustavno proširuje i u digitalnom okruženju.
Događanje je okupilo predstavnike stručne i muzejske zajednice, turizma, obrazovanja, javne uprave i medija, naglašavajući kako digitalna transformacija kulturne baštine nije izoliran proces, već rezultat suradnje različitih sektora.
U uvodnom obraćanju ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu, dr. sc. Ante Jurčević, istaknuo je kako digitalna transformacija danas predstavlja neizostavan dio suvremene muzejske djelatnosti, s posebnim naglaskom na dostupnost kulturne baštine široj javnosti. Naglasio je da su predstavljeni projekti rezultat višegodišnjeg sustavnog rada, utemeljenog na nacionalnim smjernicama digitalizacije, te da je cilj muzeja razvijati se kao institucija koja odgovorno čuva baštinu, ali istovremeno aktivno prati suvremene tehnološke procese.
Digitalizacija muzejskih zbirki i novi načini interpretacije
Središnji dio programa bio je posvećen digitalizaciji muzejskih zbirki kao temeljnoj zadaći muzeja. O projektima digitalnog kataloga zbirki i novim interpretacijskim alatima govorila je dr. sc. Jelena Jovanović, muzejska savjetnica Arheološkog muzeja u Splitu. Na primjeru Grčko-helenističke zbirke, prve digitalizirane zbirke muzeja, prikazano je kako digitalni alati omogućuju širu dostupnost građe, njezinu znanstvenu obradu i prezentaciju publici izvan fizičkog prostora muzeja. Predstavljeni su i projekti virtualnih šetnji i korištenja multimedije u svrhu unaprjeđenja muzeološke interpretacije, pri čemu digitalni alati ne zamjenjuju izvorne artefakte, već ih dodatno kontekstualiziraju, dok oni i dalje ostaju središte muzejskog iskustva. Poseban naglasak stavljen je na primjenu digitalnih tehnologija u stvaranju inkluzivnog muzeja. Na primjeru izložbe ‘Meduzin pogled’ prikazano je kako digitalni alati omogućuju pristup kulturnoj baštini slijepim i slabovidnim osobama.
Proširena stvarnost u Saloni – novi doživljaj antičkog grada
Projekt proširene stvarnosti na arheološkom lokalitetu Salona predstavili su Nino Švonja, viši kustos Arheološkog muzeja u Splitu te Otokar Crnalić iz tvrtke Art Division. Korištenjem QR kodova postavljenih na ključnim točkama lokaliteta, poput Manastirina i Amfiteatra, posjetitelji mogu pristupiti digitalnim rekonstrukcijama i vizualizacijama antičkog grada, uključujući i interaktivne elemente poput fotografiranja s virtualnim gladijatorom. Ovaj projekt predstavlja iskorak u interpretaciji arheoloških lokaliteta, omogućujući posjetiteljima razumijevanje prostora kroz suvremene tehnologije.
Digitalizacija znanstvene i knjižnične građe
Važan segment predstavljanja bio je posvećen knjižničnoj građi koju su predstavile Ana De Michielli-Vitturi, Antonia Vrbatović i Arsen Duplančić.Predstavljen je mrežni katalog knjižnice Arheološkog muzeja u Splitu, koji danas obuhvaća više od 13.000 bibliografskih jedinica, kao i projekt potpune digitalizacije časopisa Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, najstarijeg arheološkog časopisa u Hrvatskoj. Digitalizacijom Vjesnika gotovo 150 godina znanstvenog rada postaje dostupno u pretraživom obliku, čime se značajno unaprjeđuje dostupnost znanja istraživačima i široj javnosti.
Digitalizacija arhivske fotografske građe
Projekt digitalizacije arhivskih fotografskih ploča predstavila je Slobodanka Antičić, viša informatička referentica. Riječ je o sustavnoj obradi vrijedne vizualne dokumentacije najranijih arheoloških istraživanja u Dalmaciji, čime se osigurava dugoročno očuvanje građe i njezina daljnja znanstvena i javna uporaba.
Digitalizacija kao kontinuirani proces
Predstavljeni projekti dio su dugoročne strategije Arheološkog muzeja u Splitu u kojoj digitalni alati nisu sami sebi svrha, već sredstvo za dostupnije, razumljivije i suvremenije predstavljanje baštine. U tom kontekstu najavljeni su i daljnji projekti, uključujući razvoj audio vodiča kroz lapidarij, širenje sustava proširene stvarnosti na nove lokalitete u Saloni kao i integracija novih mogućnosti te pokretanje digitalnih marketinških kampanja usmjerenih na domaću i međunarodnu publiku.Digitalna transformacija muzeja pritom se promatra kao kontinuiran proces koji se razvija paralelno s arheološkim istraživanjima i promjenama u načinu na koji suvremeno društvo pristupa znanju i kulturnoj baštini.
Događajem pod nazivom ‘Od kamena do klika’ Arheološki muzej u Splitu potvrđuje svoju ulogu institucije koja, uz očuvanje i istraživanje prošlosti, aktivno razvija nove modele njezine interpretacije i dostupnosti.
Cilj je jasan; ostati čvrsto ukorijenjeni u znanstvenoj i stručnoj utemeljenosti, fokusirani na spomenike koji se tamo čuvaju, ali istovremeno transformirati muzej koji baštinu otvara svima, sada i digitalnim klikom čime se Arheološki muzej u Splitu transformira iz prostora čuvanja predmeta u otvorenu platformu znanja, dostupnu neovisno o vremenu i fizičkoj lokaciji korisnika – zaključuju iz Arheološkog muzeja u Splitu.