Veslanje na vodi je poezija snage, ravnoteže i izdržljivosti – sport koji aktivira cijelo tijelo i ne oprašta biomehaničke slabosti. Kada se taj specifičan pokret prebaci u zatvoreni prostor na veslački ergometar, dobivamo kineziološki najsuperiorniju kardio spravu današnjice, piše Duje Dumanić, magistar kineziologije, bivši reprezentativac i višestruki prvak Hrvatske u veslanju i nastavlja:
'Kao kineziolog i čovjek koji je godine proveo u čamcu, izravno tvrdim: ono što voda traži od tijela, veslački ergometar savršeno simulira. Bilo da veslate na moru ili sjedite u kvartovskoj teretani, pravila mehanike su ista. Želite li vrhunske rezultate bez ozljeda, morate usvojiti ova tri temeljna principa.
1. Zaveslaj je potisak nogama, a ne povlačenje rukama
Veslanje, i na vodi i na spravi, predstavlja horizontalni potisak nogama. Ruke su samo kuke koje prenose silu.
Kineziološki prijenos sile prati strog redoslijed: noge (60 %) – trup (20 %) – ruke (20 %). Eksplozivan zaveslaj započinje snažnim odgurivanjem iz nogu dok su ruke potpuno opružene. Tek kada noge odrade svoj dio posla, otvara se trup, a ruke dovršavaju pokret povlačenjem prema prsima. Tko vesla iz ruku, brzo ostaje bez snage i uništava ramena.
2. Mit o otporu: Zašto visok otpor na ergometru nema smisla?
Na vodi otpor stvara hidrodinamika čamca, dok na ergometru to čini zamašnjak sa zrakom. Većina rekreativaca u teretani odmah postavlja kotačić (damper) na maksimalnih 10. To je tehnički potpuno pogrešno.
Damper ne predstavlja težinu utega. Njegovo postavljanje na 10 simulira veslanje u teškom, sporom drvenom čamcu prepunom vode. Profesionalni veslači drže otpor između 3 i 5. Ta razina savršeno oponaša brzi, natjecateljski čamac i omogućava oštru, brzu mišićnu kontrakciju bez nepotrebnog preopterećenja donjeg dijela leđa.
3. Ritam i klizanje (Pravilo 1:2)
U pravom čamcu, nakon što provučete vesla kroz vodu, slijedi faza klizanja. Čamac ide naprijed, a vi se polako vraćate i pripremate za novi zaveslaj. Na ergometru se taj pokret radi isto.
Zaveslaj ne smije biti panično letenje po klupici naprijed-nazad. Ritam je ključan. Radna faza (povlačenje) mora biti brza, moćna i eksplozivna. S druge strane, faza vraćanja naprijed mora biti dvostruko sporija i potpuno opuštena. Taj omjer 1:2 omogućava kardiovaskularnom sustavu mikrosekundu odmora i tijelu daje vremena da se pripremi za novi maksimalni potisak.
Zaključak
Bilo na moru ili na spravi, veslanje je jedini ciklični pokret koji istovremeno ispravlja držanje, čuva zglobove od stresa i u jednom zaveslaju aktivira 86 posto mišićne mase. Spustite otpor, fokusirajte se na tehniku guranja nogama i dobit ćete trening kojem nijedna druga kardio sprava ne može konkurirati', piše Dumanić.
