Prvo izdanje Tech.Weekenda powered by Telemach donijelo je razgovore o tehnologiji daleko izvan granica umjetne inteligencije - od globalnog uspjeha Rimac Groupa i europske proizvodnje do digitalne države, fintecha i proizvoda koji su iz Hrvatske osvojili svijet.
Nastavljajući se na teme koje je prethodnih godina otvorio AI.Weekend, Tech.Weekend proširio je fokus s umjetne inteligencije na širi tehnološki sektor. U središtu programa bilo je pitanje kako tehnologija mijenja poslovanje, javne usluge i svakodnevni život te što je potrebno da se ideje pretvore u proizvode konkurentne na svjetskom tržištu.
Jedan od najiščekivanijih trenutaka cijelog Weekend.19 bio je razgovor 'Od nemoguće priče do globalnog epicentra: Quo vadis Mate Rimac?'. Mate Rimac, osnivač i predsjednik Rimac Groupa, pred brojnom publikom razgovarao je s Tomislavom Carom, glavnim izvršnim direktorom Productivea, o putu od prvih automobilskih eksperimenata do Bugattija i razvoja tehnologija za najveće svjetske proizvođače automobila. Od priče o pokvarenom motoru BMW-a na Grobniku s 18 godina do pregovora s Volkswagenom, koje je opisao kao situaciju u kojoj oni imaju sve oružje, a on stoji u Zagrebu s praćkom, razgovor je pokazao koliko se u nešto više od dva desetljeća promijenila pozicija jedne hrvatske tehnološke kompanije. Govoreći o novom Bugattiju Turbillonu i načinu na koji nastaju proizvodi koji pomiču granice, Rimac je poručio kako takav auto nikad ne bi nastao unutar velikog korporativnog sustava. Takav auto, naveo je, može nastati samo kada je netko spreman preuzeti rizik.
Može li Hrvatska napraviti digitalnu državu koja stvarno radi za građane?
Uz automobilsku industriju, program je obuhvatio pitanja digitalizacije javne uprave, AI suvereniteta i sigurnosti. Na panelu 'Papir trpi sve, a e-Građani? Hrvatska između AI suvereniteta, sigurnosti i digitalizacije' Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, govorio je o sljedećoj fazi razvoja e-Građana, ne samo o tome koliko je usluga dostupno online, nego koliko su one zaista jednostavne i korisne građanima.
Posebno je istaknut projekt 'Životne situacije', koji bi administraciju trebao organizirati oko stvarnih potreba građana, primjerice rođenja djeteta ili kupnje nekretnine, umjesto da građanin sam traži kroz sustav što sve mora napraviti. Uz digitalizaciju, pitanje je i sigurnosti: razvoj AI-ja mora pratiti zaštita podataka, kibernetička sigurnost i regulacija koja neće zakočiti inovacije.
Europa zna napraviti tehnologiju. Problem nastaje kada je treba proizvesti
Jedno od ključnih pitanja Tech.Weekenda bilo je i ono može li Europa zadržati kontrolu nad tehnologijama koje razvija. Na panelu 'Europski hardware na aparatima: Jesmo li prestali proizvoditi i zašto da (ili ne)?' razgovarali su Srđan Kovačević, suosnivač i izvršni direktor Orqe, i Matija Renić, direktor Merlin Hata.
Od prototipa do serijske proizvodnje često postoji ogroman jaz, od homologacije i certifikacije do logistike i dobavljačkog lanca. Hrvatskim tehnološkim kompanijama pritom nedostaje razvijen ekosustav lokalne proizvodnje, pa se dio znanja i kapaciteta mora graditi iznutra. Kovačević je upozorio i na jednu od ključnih europskih prepreka.
'Moramo nastaviti raditi na ujednačavanju pravila po cijeloj Uniji kako bismo iskoristili potencijal Europe kao zajedničkog tržišta', kazao je.
Nije, naveo je, dovoljno tehnologiju znati osmisliti. Pitanje je možemo li je proizvesti, skalirati i zadržati što veći dio vrijednosti u Europi.
Dvije hrvatske priče, milijuni korisnika i jedan zajednički problem: kako ne postati prosječan
Da globalni tehnološki proizvod može nastati i bez velikog investicijskog zaleđa pokazali su Hrvoje Ćosić, suosnivač i izvršni direktor Aircasha, i Ivan Bešlić, suosnivač i direktor strategije Sofascorea. Dvojica osnivača govorila su o tome kako su iz Hrvatske izgradili proizvode koji danas posluju i natječu se globalno, bez vanjskih investitora.
Za Aircash je ključna kombinacija razvoja proizvoda, korisničkog iskustva i regulative, dok je Sofascore od početka gradio proizvod za globalno tržište. No zajednički izazov ostaje isti - kako nastaviti rasti bez spuštanja vlastitih standarda. Bešlić je to sažeo vrlo direktno.
'Ako se ponašamo prosječno, ako radimo prosječno, ako nemamo visoka očekivanja, naš produkt bit će možda dobar u Hrvatskoj', pojasnio je.
Upravo je zato jedan od zanimljivijih dijelova razgovora bio onaj o brendu. U vremenu u kojem je softver sve lakše napraviti, kopirati i ponuditi korisniku, prepoznatljivo ime i dugoročna vizija postaju dio tehnološkog proizvoda jednako kao i sam kod.
Od AI-ja do cijelog tehnološkog ekosustava
Program koji je otvorio Nikola Pavešić, programski direktor Tech.Weekenda, pokazao je zašto je priča ove godine proširena s AI-ja na širi tehnološki ekosustav. Tehnologija danas nije izdvojena industrija, ona ulazi u javnu upravu, automobilsku industriju, proizvodnju, financije, sport i gotovo svaki drugi poslovni model.
Zato je Tech.Weekend u Rovinju otvorio puno šire pitanje od onoga što umjetna inteligencija može napraviti. Tko će razvijati tehnologiju, tko će je proizvoditi, tko će je regulirati i tko će na kraju od nje stvarati globalne proizvode?
Od Rimca i Bugattija do e-Građana, Orqe, Aircasha i Sofascorea, odgovori su bili različiti, ali jedna stvar zajednička: tehnološka priča više nije nešto što će se dogoditi nekad u budućnosti. Ona se događa upravo sada i Hrvatska je već dio nje.
