Spašavali su ljude na moru dok su valovi dosezali sedam metara, usred oluje izvlačili djecu i odrasle iz Bračkoga kanala, tragali za nestalima, čistili tone otpada iz podmorja, godinama pokušavali spasiti plemenitu perisku, čuvali stare brodove i pomorska znanja te desetljećima brinuli o svojim otocima i obalnim zajednicama. Neki od njih profesionalno su vezani uz more, drugi su se u presudnom trenutku jednostavno našli ondje gdje je trebalo pomoći. Upravo su oni prvi dobitnici priznanja Čuvari Jadrana, koje je Jutarnji list ove godine dodijelio prvi put.
Svečana dodjela održana je u utorak u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, u završnom dijelu konferencije Nautički turizam Hrvatske 2030., zajedno s dodjelom nagrada Nautičko jedro 2026.
Čuvari Jadrana veliki su nacionalni projekt i ljetni reportažni serijal Jutarnjeg lista pokrenut kako bi iz anonimnosti izvukao ljude koji svakodnevno čuvaju more, otoke i identitet Jadrana. Jutarnji je tijekom ljeta donosio priče o spasiteljima, pomorcima, vatrogascima, roniocima, biolozima, otočanima, čuvarima pomorske baštine i ljudima koji svoj posao ili velik dio života posvećuju sigurnosti ljudi, očuvanju prirode, mora i tradicije. Ideja projekta bila je pronaći upravo one čiji rad često ostaje nevidljiv sve do trenutka kada se na moru dogodi nešto zbog čega njihovo znanje, iskustvo ili hrabrost postanu presudni.
Najviše priznanja dodijeljeno je u kategoriji Spasitelji, a iza svakog od njih stoji priča koja vrlo konkretno pokazuje koliko Jadran, unatoč slici ljetnog odmora i opuštanja, može biti nepredvidljiv i opasan.
Priznanje je tako dobila posada broda Modrulj Obalne straže Republike Hrvatske: Blaž Ljubica, Tonći Mirosavac i Joso Skorić, za hitan prijevoz ranjenika s Visa do Splita po olujnom moru i valovima visokim do sedam metara.
Drugo priznanje povezano s Modruljem pripalo je Tonćiju Mirosavcu, Tomislavu Biliću i Karlu Franjiću. Njihova četverosatna potraga u Splitskim vratima završila je pronalaskom potonule jedrilice uz pomoć sonara i podvodnog plovila.
Među nagrađenima su i Josip Jurišić i Goran Vranješ iz Makarske, koji su se usred oluje u Bračkome kanalu bez oklijevanja upustili u akciju spašavanja te izvukli dvoje djece i troje odraslih.
Priznanje je dobila i posada broda SAR 10 Lučke kapetanije Makarska: Marin Puharić, Marino Popović, Toni Mladinov i Nazario Kostanić. Tijekom bure ustrajali su u noćnoj potrazi u kojoj su na kraju spasili dvoje ljudi i psa sa SUP daske.
Među Spasiteljima su i pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova Matej Radočaj i Leonardo Jozić, nagrađeni za reanimaciju i spašavanje života turistice u Medveji.
Priznanje je dodijeljeno i Nacionalnom centru sigurnosti plovidbe za trajni nadzor pomorskog prometa i koordinaciju akcija kojima se svakodnevno čuvaju životi na Jadranu.
Posebno priznanje dobio je Frane Sučić iz DVD-a Cres za dugogodišnju dobrovoljnu službu otočnoj zajednici, spašavanje unesrećenih i sudjelovanje u potragama za nestalima.
Među nagrađenima je i Mario Popovac iz Lokve Rogoznice kod Omiša, čija je priča obilježila jedan od dramatičnih požara na obali. Dok je vatra ugrožavala ljude, Popovac je gumenjakom s mora izvlačio one koji su bježali pred požarom te je tako pomogao stotinama ljudi.
No, Čuvari Jadrana nisu samo ljudi koji interveniraju kada je život neposredno ugrožen. Projekt je od početka zamišljen mnogo šire, kao potraga za ljudima koji Jadran čuvaju i onda kada nema sirena, dramatičnih intervencija ni kamera. U kategoriji Čuvar mora priznanje je tako pripalo Mileni Mičić za deset godina predanog rada na spašavanju plemenite periske i educiranju javnosti o vrijednosti i osjetljivosti Jadrana.
Ferdinand Petešić Ferdo, vlasnik bracere Tilagus iz Telašćice, proglašen je Čuvarom tradicije zbog očuvanja žive pomorske baštine i znanja koje prenosi novim generacijama.
U kategoriji Mladi čuvar nagrađena je Ana Čalić iz udruge Women in Nautica za uključivanje novih generacija u hrvatsku nautiku i pretvaranje održivih tehnologija iz ideje u praksu.
Priznanje Čuvar zajednice dobio je Toni Perić iz ŠRD-a Gof Rogoznica, iza kojeg su tri desetljeća volonterskog čišćenja mora i obale te rada kojim je briga za Jadran postala zajednička navika lokalne sredine.
Priznanja su dodijeljena i odgovornim kompanijama. Telemach Hrvatska nagrađen je za organizaciju ronilačke akcije u kojoj je iz hrvatskog podmorja uklonjeno čak 7,5 tona otpada.
Jadranski pomorski servis iz Rijeke priznanje je dobio za trajnu operativnu spremnost tegljača koji štite ljude, brodove i more.
Priznanje Čuvar otoka pripalo je Branku Filipiju Hondi za tri desetljeća čuvanja autentičnosti otoka Lavdare.
Posebna nagrada za životno djelo otišla je Petroniju Tasiću iz Hrvatske gorske službe spašavanja. Iza njega su 49 godina ronilačkog iskustva, tisuće zarona i desetljeća provedena u spašavanju ljudi na moru, rijekama i u jamama.
Na današnjoj svečanosti dodijeljena su i Nautička jedra 2026., nagrade najboljim hrvatskim marinama prema izboru čitatelja Jutarnjeg lista. Od 23. srpnja do 25. kolovoza na portalu Jutarnji.hr provedena je velika anketa u kojoj su čitatelji među čak 40 ponuđenih hrvatskih marina birali svoje favorite. Tri marine s najvećim brojem glasova danas su u Zagrebu dobile Zlatno, Srebrno i Brončano Nautičko jedro.
Brončano Nautičko jedro 2026. osvojila je ACI marina Vodice, a priznanje je preuzeo njezin direktor Jakov Jadrešin. Nagradu mu je uručio glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.
Srebrno Nautičko jedro pripalo je ACI marini Pula, a nagradu je preuzeo direktor marine Darko Starčević. Uručila ju je Renata Marević, predsjednica Udruženja nautičkog turizma i Grupacije marina Hrvatske gospodarske komore.
Najviše glasova čitatelja Jutarnjeg lista, međutim, otišlo je u Istru. Zlatno Nautičko jedro 2026. osvojila je Marina Vrsar. Nagradu je preuzela Nataša Radin Trifunović, predsjednica Uprave društva, a uručio ju je državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Robert Pende.
Tako je nakon ljetnih reportaža s cijelog Jadrana u Zagrebu zaključeno prvo izdanje projekta Čuvari Jadrana. Iza popisa nagrađenih ostale su vrlo različite priče, od dramatičnih spašavanja na olujnom moru do desetljeća tihog rada na očuvanju prirode, tradicije i života otočnih zajednica, upravo onih ljudi i inicijativa zbog kojih je projekt Jutarnjeg lista ove godine i pokrenut.
