Pravilno održavanje higijene doma ključno je za zdravlje, no mnoga uobičajena sredstva sadrže tvari koje mogu izazvati ozbiljne iritacije ili dugoročne zdravstvene probleme ako se ne koriste s oprezom.
Najveća opasnost kod čišćenja proizlazi iz miješanja različitih proizvoda, posebice onih koji sadrže amonijak i izbjeljivač (klor). Kombinacija ovih dvaju elemenata stvara kloramin, toksični plin koji može uzrokovati bolove u prsima, gušenje i iritaciju dišnih puteva. Stručnjaci naglašavaju da se izbjeljivač nikada ne bi smio miješati ni s kiselinama, poput onih za uklanjanje kamenca, jer se pritom oslobađa smrtonosni plin klor.
Sredstva za čišćenje pećnica i odvoda često sadrže visoke koncentracije natrijevog hidroksida (kaustične sode). Ove tvari su izrazito korozivne te u kontaktu s kožom ili očima mogu izazvati teške kemijske opekline. Prilikom njihove upotrebe nužno je koristiti zaštitne rukavice i osigurati snažnu ventilaciju prostora.
Mirisni proizvodi, poput osvježivača zraka i omekšivača, nerijetko sadrže ftalate i hlapljive organske spojeve (VOC). Iako daju osjećaj svježine, ove čestice mogu pogoršati simptome kod osoba s astmom ili alergijama. Dugotrajna izloženost određenim mirisima povezana je i s hormonalnim poremećajima, stoga se preporučuje češće provjetravanje umjesto oslanjanja na umjetne mirise.
Antibakterijska sredstva koja sadrže triklosan također su pod povećalom stručnjaka. Postoji opravdana sumnja da pretjerana upotreba takvih kemikalija pridonosi razvoju bakterija otpornih na antibiotike, dok običan sapun i voda u većini slučajeva ostaju najsigurnija i sasvim dovoljna alternativa za svakodnevnu higijenu.
Za sigurnije čišćenje preporučuje se prijelaz na ekološki prihvatljivije opcije poput alkoholnog octa, sode bikarbone i limunske kiseline. Ovi prirodni sastojci učinkovito uklanjaju kamenac i masnoću bez rizika od udisanja opasnih kemijskih isparenja koja su karakteristična za agresivne industrijske deterdžente.
