Jučer je u HAZU – Zavodu za znanstveni i umjetnički rad u Splitu, u Palači Milesi, otvorena izložba Historija zaborava: Prve žene hrvatskih muzeja – Zagreb, Osijek i Split, nova etapa istraživačkog projekta posvećenog ženama koje su svojim radom sudjelovale u razvoju hrvatskih muzeja i kulturnih institucija, ali su njihova imena i doprinosi s vremenom postali manje vidljivi.
Na otvorenju su govorile Vedrana Premuž Đipalo, ravnateljica Etnografskog muzeja Split, Ana Solter, muzejska savjetnica dokumentaristica Arheološkog muzeja u Zagrebu, inicijatorica projekta i kustosica izložbe te Ivana Vuković, muzejska savjetnica Etnografskog muzeja Split i kustosica splitske izložbe.
Vedrana Premuž Đipalo u svom je govoru zahvalila brojnim autoricama, autorima, muzejima i institucijama koji su sudjelovali u višegodišnjem istraživanju ove manje poznate, ženske povijesti hrvatskih muzeja.
Ana Solter posebno se osvrnula na same početke projekta i gotovo slučajno otkriće koje je okupilo veliku ekipu suradnika oko Historije zaborava u Zagrebu, Osijeku i Splitu i dovelo do brojnih, ponekad i mračnih priča prvih muzealki, a Ivana Vuković istaknula je minuciozan rad i duboko zaranjanje u povijesnu građu svih kolegica i kolega iz Arheološkog muzeja u Splitu, Hrvatskog pomorskog muzeja Split, Prirodoslovnog muzeja i zoološkog vrta u Splitu te Galerije umjetnina koji su doprinijeli ovoj etapi izložbe.
Okupljenima se obratio i Mislav Vušković, savjetnik u Upravnom odjelu za kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije, istaknuvši istraživački aspekt rada na izložbi kao ključan doprinos struci dok je Matea Dorčić, zamjenica gradonačelnika grada Splita službeno otvorila izložbu uz želju da se iznimno vrijedni ženski doprinosi počecima rada u muzejima na ovaj način snažno revaloriziraju.
Nakon Zagreba, gdje je projekt započeo izložbom o prvim ženama zagrebačkih muzeja, i Osijeka, splitska dionica donosi rezultate istraživanja o ženama koje su djelovale u splitskim muzejima i širem kulturnom životu prve polovice 20. stoljeća.
Arhivski dokumenti, fotografije, predmeti, dnevnici, pisma i drugi tragovi njihova rada omogućuju novo čitanje povijesti muzeja, otkrivajući profesionalne puteve žena, njihov stručni doprinos i okolnosti u kojima su djelovale. Izložba pritom ne vraća u povijest samo zaboravljena imena, nego otvara i pitanja o položaju žena u muzejskoj struci te načinima na koje su sudjelovale u stvaranju zbirki, razvoju institucija i posredovanju kulturne baštine.
Splitsku etapu projekta organizira Etnografski muzej Split u suradnji s Arheološkim muzejom u Splitu, Galerijom umjetnina, Hrvatskim pomorskim muzejom Split te Prirodoslovnim muzejom i zoološkim vrtom, uz suorganizaciju HAZU – Zavoda za umjetnički i znanstveni rad u Splitu. Projekt Historija zaborava povezuje ukupno deset muzeja iz Zagreba, Osijeka i Splita, a njegovim se razvojem istraživanje nadograđuje novim imenima, izvorima i poveznicama između različitih lokalnih i institucionalnih povijesti.
Izložba Historija zaborava: Prve žene hrvatskih muzeja – Zagreb, Osijek i Split može se razgledati do 15. prosinca u Palači Milesi. Ulaz je slobodan.
