Ovog vikenda ponovno pomičemo kazaljke na satu. U noći na nedjelju, 25. listopada, u 3 sata ujutro satove ćemo vratiti jedan sat unatrag, odnosno na 2 sata. Time završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena, a dobra je vijest da ćemo te noći imati priliku spavati sat vremena dulje.
Promjena je propisana hrvatskom Uredbom o ljetnom računanju vremena, a provodi se u skladu s pravilima Europske unije. Iako se već godinama raspravlja o ukidanju sezonskog pomicanja sata, konačna odluka na razini Europske unije još nije donesena.
Zašto pomicanje sata utječe na naše tijelo?
Iako se pomicanje kazaljki za samo jedan sat možda čini beznačajnim, naš organizam funkcionira prema vlastitom unutarnjem satu, poznatom kao cirkadijalni ritam.
Riječ je o biološkom sustavu koji regulira izmjenu spavanja i budnosti, ali i brojne druge tjelesne procese. Na njega posebno utječe izmjena dnevnog svjetla i tame.
Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, svjetlost je jedan od najvažnijih signala koji našem mozgu pomaže odrediti kada trebamo biti budni, a kada se pripremiti za spavanje. U tom procesu važnu ulogu ima melatonin, hormon povezan s regulacijom ciklusa spavanja i budnosti.
Kada pomaknemo sat, naš unutarnji biološki ritam ne mora se odmah uskladiti s novim rasporedom. Upravo zbog toga neki ljudi nakon promjene vremena mogu osjetiti umor, pospanost ili poteškoće s koncentracijom.
Zašto je jesensko pomicanje sata lakše od proljetnog?
Dobra je vijest da je prelazak na zimsko računanje vremena za većinu ljudi manje zahtjevan od proljetnog pomicanja sata.
U proljeće gubimo jedan sat, što može skratiti trajanje sna i otežati jutarnje buđenje. U jesen se događa suprotno – sat vraćamo unatrag i dobivamo dodatnu priliku za odmor. Ipak, to ne znači da će svi promjenu doživjeti jednako.
Naš biološki sat može još neko vrijeme funkcionirati prema starom rasporedu. Primjerice, osoba koja je naviknula odlaziti na spavanje u određeno vrijeme može osjetiti pospanost ranije nego što pokazuje sat. Slično se može dogoditi i s osjećajem gladi ili vremenom buđenja.
Američka akademija za medicinu spavanja (AASM) upozorava da sezonske promjene vremena mogu dovesti do privremene neusklađenosti između unutarnjeg biološkog sata i svakodnevnih društvenih obveza.
Umor, promjene raspoloženja i slabija koncentracija
Promjena vremena kod nekih ljudi može izazvati privremene poteškoće sa spavanjem, dnevnu pospanost, manjak energije i promjene raspoloženja.
Važno je naglasiti da takve posljedice nisu jednako izražene kod svih osoba. Neki gotovo neće primijetiti promjenu, dok će drugima trebati nekoliko dana da se prilagode novom ritmu.
Promjena rasporeda spavanja može utjecati i na pažnju te sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka, osobito ako osoba zbog nje ne spava dovoljno.
Istraživanja povezuju sezonsko pomicanje sata s određenim zdravstvenim i sigurnosnim rizicima. Međutim, znanstveni dokazi o izraženijim kratkoročnim zdravstvenim posljedicama posebno se odnose na proljetni prelazak na ljetno računanje vremena, kada gubimo sat sna. Te nalaze ne treba automatski pripisivati jesenskom pomicanju kazaljki.
Kako se što lakše prilagoditi novom vremenu?
Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih navika koje mogu pomoći organizmu da se lakše uskladi s promjenom.
Prije svega, važno je održavati redovit raspored spavanja i buđenja. Odlazak u krevet i ustajanje u približno isto vrijeme pomažu stabilizaciji biološkog ritma.
Posebno je korisno izlaganje prirodnom dnevnom svjetlu, naročito ujutro. Jutarnja svjetlost mozgu šalje signal da je započeo dan i pomaže usklađivanju unutarnjeg sata s vanjskim okruženjem.
Osobama koje su osjetljivije na promjene ritma može pomoći postupna prilagodba vremena odlaska na spavanje, buđenja i obroka.
CDC također savjetuje održavanje ugodnih uvjeta za spavanje, uključujući tihu, tamnu i dovoljno hladnu spavaću sobu. Odraslim osobama preporučuje se najmanje sedam sati sna tijekom noći.
Hoćemo li jednog dana prestati pomicati sat?
Rasprave o ukidanju sezonskog pomicanja sata u Europskoj uniji traju već godinama.
Europska komisija još je 2018. godine predložila ukidanje te prakse, a Europski parlament podržao je prijedlog 2019. godine. Međutim, države članice nisu postigle konačan dogovor, pa se satovi i dalje pomiču dvaput godišnje.
Zanimljivo je da se Američka akademija za medicinu spavanja zalaže za trajno standardno, odnosno zimsko računanje vremena. Prema njezinu stručnom stajalištu, standardno vrijeme bolje odgovara prirodnom ljudskom cirkadijalnom ritmu jer omogućuje povoljniju usklađenost dnevne svjetlosti i biološkog sata.
Dodatni sat sna dobro će doći, ali poslušajte svoje tijelo
Iako nas ovog vikenda očekuje dodatni sat sna, važno je imati na umu da pomicanje sata nije samo promjena brojeva na zaslonu ili kazaljki na satu.
Naš organizam ima vlastiti ritam, a za prilagodbu na novi raspored nekima će trebati malo vremena. Redovito spavanje, boravak na dnevnom svjetlu i održavanje svakodnevnih navika mogu pomoći da prijelaz prođe što jednostavnije.
Stoga dodatni sat ove nedjelje vrijedi iskoristiti za kvalitetan odmor, ali i pripaziti na vlastite potrebe za snom.
