Visoki kazneni sud RH srušio je i treću osuđujuću nepravomoćnu presudu za miniranje brane Peruća. Odlukom istog suda okrivljenom general-majoru JNA Borislavu Đukiću ukinut je i pritvor, ali ipak neće na slobodu jer mu je aktiviran istražni zatvor u drugom kaznenom predmetu u kojem je zbog ratnog zločina nad civilima osuđen u srpnju ove godine nepravomoćno na 16 godina zatvora.
Đukić je za miniranje Peruće posljednji put osuđen u ožujku 2024. Optužnica ga tereti da je organizirao rušenje brane s ciljem potpunog potapanja i uništenja gradova nizvodno od Peruće. Aktiviranjem 20 do 30 tona TNT-a došlo je do urušavanja brane i prodora vode u postrojenje. Potpuno rušenje spriječili su djelatnici HEP-a.
Đukić se konzistentno brani da s rušenjem brane nije imao nikakve veze, nego je u Kninu čekao prekomandu. Uvjeren je da nije ni bilo nikakvih planova za rušenje Peruće, nego da su to nespretno i s malim količinama eksploziva napravile paravojne jedinice Milana Babića nakon što je artiljerijska vatra 126. brigade HV-a s položaja na brani potjerala kenijski bataljun iz sastava snaga UNPROFOR-a.
Visoki kazneni sud RH konstatirao je da posljednjom presudom nisu ispravljeni propusti i povrede postupka na koje je ukazao Vrhovni sud kada je rušio prethodne presude.
Drže da nisu poduzete potrebne radnje koje bi za cilj imale provjeru istinitosti navoda o mučenju svjedoka Marka Rnića koji se požalio da je njegov iskaz pred istražnim sucem policija iznudila primjenom sile. Svjedok je naveo da su mu lomili rebra, spajali na poljski telefon, primoravali ga da jede salvetu …
Visoki kazneni sud zaključio je da su ponovno dani nerazumljivi i proturječni razlozi o odlučnoj činjenici mogućnosti temeljenja presude na dokazu čija je zakonitost i dalje ostala nerazjašnjena i time upitna pa drže da se ni ova prvostupanjska presuda ne može ispitati.
Smatraju da je u pravu optuženik i kada tvrdi da prvostupanjski sud temelji odluku na parcijalno izdvojenim dijelovima iskaza trojice svjedoka, a bez međusobne sveobuhvatne sadržajne analize njihovih iskaza i dovođenja u vezu sa sadržajem ostalih provedenih dokaza.
'Razmatrajući izloženo, u pravu je optuženik kada sadržajno jasno ističe da su razlozi koje prvostupanjski sud daje o odlučnoj činjenici je li optuženik organizirao rušenje brane i aktiviranje eksploziva u cijelosti nejasni i u znatnoj mjeri proturječni. Stoga je prvostupanjski sud i u odnosu na ove odlučne činjenice ostvario daljnju bitnu povredu odredaba kaznenog postupka zbog kojih se presuda ne može ispitati', stoji u presudi Visokog kaznenog suda.
Dali su za pravo Đukiću koji se požalio i da mu je ponovno povrijeđeno pravo na pravično suđenje, i to zbog svjedoka obrane.
'U prvostupanjskoj presudi i dalje izostaju argumentirani razlozi zbog kojih sud iskaze ovih svjedoka ne prihvaća. Iako sud iznosi sadržaj iskaza svjedoka, prethodno ne analizira njihov sadržaj nego njihove iskaze otklanja i ne prihvaća iz razloga jer su gotovo svi svjedoci bili sudionici rata protiv RH na neprijateljskoj strani, neki su pravomoćno osuđeni, dok je protiv nekih podignuta optužnica zbog ratnog zločina, neki su u prijateljskim odnosima s optuženikom, neki su i kumovi, zajedno su s optuženikom sudjelovali u ratu, školovali se u vojnoj školi, mnogima je bio nadređen u ratu, a svi su prilikom svjedočenja pozdravljali optuženika i izražavali želju da što prije izađe iz zatvora, što ukazuje na pristranost svjedoka.
Razmatrajući izložene razloge i povezujućih ih s okolnošću da prvostupanjski sud nije proveo analizu sadržaja iskaza pojedinog svjedoka zasebno, niti je iskaze ovih svjedoka dovodio, kako u međusobnu vezu, tako ni u vezu s ostalim izvedenim dokazima, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je pobijanom odlukom ostvarena povreda prava optuženika na obrazloženu sudsku odluku.
Ovakvim postupanjem, protivnim obvezi suda da s jednakom pažnjom ispituje i utvrđuje činjenice koje terete optuženika i koje mu idu u korist te dužnosti da jasno izloži razloge za odluke koje donosi, prvostupanjski sud je povrijedio pravo optuženika na obrazloženu odluku i time počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka. Slijedom svega, trebalo je prihvaćanjem žalbe optuženika i po službenoj dužnosti ukinuti pobijanu presudu i spis predmeta uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, i to pred potpuno izmijenjeno vijeće', navodi se u presudi Visokog kaznenog suda.
'Po treći put je ukinuta presuda, a po drugi put je najviši sud u državi 'de facto' nacrtao oslobađajuću presudu. U ponovljenom suđenju od novog vijeća očekujemo da se drži upute višeg suda, a očekujemo i žurnu reakciju jer je ovo do sada nezabilježen slučaj u analima pravosuđa da je netko bez pravomoćne presude pritvoren više od 11 godina', kazao nam je branitelj Željko Ostoja.
