Otkako je 'u život' puštena gradska Smart City Split aplikacija, 3000 građana odlučilo se na njeno preuzimanje na svoje pametne telefone, a prema podacima kojima Grad Split raspolaže, njih 2500 aktivno je koristi za plaćanje gradskih usluga, kontaktiranje Banovine kroz Kontakt centar ili jednostavno za informiranje o gradskim vijestima. O radu aplikacije i budućem razvoju za Dalmatinski portal govori Ante Kokan, jedan od začetnika ideje i voditelj projektnog tima za razvoj Smart City Split rješenja.
Smart City Split nije samo aplikacija preko koje se dobivaju, prate i plaćaju računi komunalija...
- Smartcity.split.hr (SCS) je višenamjenska platforma s ciljem da građanima Splita olakša svakodnevni život. Platforma objedinjuje prikaz informacija iz gradske uprave i gradskih tvrtki, omogućuje prisniju i jednostavniju komunikaciju te nudi mogućnost plaćanja zaduženja. Naravno, sve bez naknade.
Uz aplikaciju postoji i web korisnički portal www.smartcity.split.hr te sučelje pozadinskog sustava kojim se koriste djelatnici Grada i tvrtki tako da je riječ o jednom cjelovitom rješenju.
Osim Grada Splita, u rad platforme dosad su se uključile gore spomenute gradske tvrtke, a intencija je objediniti sve gradske tvrtke koje građanima pružaju usluge.
SCS služi i za komunikaciju građana s gradskom upravom i gradskim tvrtkama, no s druge strane se nalazi čovjek. Kako znate da ta komunikacija ponovno neće zapeti na nekom iz Banovine?
- Namjera je bila osigurati bržu i kvalitetniju komunikaciju, protekla tri mjeseca pokazalo se kako je to zaista i moguće. Uz aplikaciju, s radom je istog dana započeo i Kontakt centar u kojem djelatnici gradske uprave primaju upite i zaista aktivno rade na pronalasku i dostavi traženih informacija. Oni su zapravo ta veza između građana i ostalih djelatnika te neka vrsta 'nadzora' nad svakim upitom, a dosadašnje iskustvo u ovakvom procesu je vrlo pozitivno. Određeni broj građana uvijek će više preferirati telefonske pozive, nego slanje upita putem maila ili aplikacije, no i takvi upiti u konačnici završavaju u istom pozadinskom sustavu i kontroliraju ih isti ljudi.
Koliko ljudi iz gradske uprave radi na toj komunikaciji? Ne mislim na tehničkim pitanjima vezanim za aplikaciju, nego na to da se dobije što brži odgovor na zaprimljeni upit.
- U rad Smart City Split aplikacije uključena je cijela gradska uprava, a posrednici s građanima su određeni djelatnici u spomenutom Kontakt centru. Jednom kreiran upit u pozadinskom sustavu ostaje aktivan dok god se na njega ne odgovori, a svi koji su potrebni u tom procesu su povezani s njim u pozadinskom sustavu.
Smart City Split je proizvod Grada Splita. Tko je sve sudjelovao u razvoju rješenja osim tvrtke koja je programerski razvijala samu aplikaciju?
- Za razvoj Smart City Split rješenja zaslužan je cijeli projektni tim. Osim djelatnika Grada (Željana Burazin, Ana Dorić, Matilda Šuta, Miran Dalić) tim čine i voditelji informatičkih odjela gradskih tvrtki koje su se uključuje u ovaj projekt, a to su: Čistoća (Krešimir Kraljević), Lovrinac (Frane Ristov), Split parking (Ivan Burazin) i Vodovod i kanalizacija (Toni Jurišić Sokić) te njihovi poslovni partneri na području informatike i digitalizacije. Bez njihovog angažmana, ovo ne bi bilo izvedivo i sve bi ostalo na dobroj ideji.
Spomenuto je da je aplikacija plaćena 3,5 milijuna kuna. Možete li reći kakve će uštede donijeti?
- Grad će, prije svega, smanjiti troškove vezane za izradu i dostavu tiskanih računa i ljudskog rada oko toga, a građani će osjetiti uštedu jer nema naknade za plaćanje računa putem SCS. No, najveća ušteda je na - vremenu. Više nije potrebno stajati u redu kako biste platili račune, niti je potrebno provjeravati odreske uplatnica kako biste saznali što (ni)je plaćeno ili kontrolirati dospijeća, po mailovima tražiti PDF račune pa skenirati podatke za plaćanje putem internet bankarstva. Sve je to u gradskoj aplikaciji dostupno jednim klikom. Bilo kada, bilo gdje.
Za željenu informaciju više ne treba ni tražiti brojeve i mailove i zvati na telefon već se jednostavno može poslati poruku kroz aplikaciju i zatražiti određenu informaciju, a s vremenom će i relevantne servisne informacije 'slijetati' direktno na zaslon pametnog telefona, bez potrebe za traženjem istih u bespućima interneta.
Izvrsna je i mogućnosti dodjele usluga na relaciji najmodavac - najmoprimac. Vlasnik stana, naime, može omogućiti podstanaru sve funkcionalnosti kao da je on vlasnik nekretnine; i uvid i plaćanje računa.
Neke gradske tvrtke imaju svoje aplikacije za plaćanja i općenito korištenje svojih usluga (Split parking, ViK...), što će biti s njima? Je li ideja da sve bude na Smart City Splitu?
- Gradske tvrtke idu u smjeru digitalizacije i povećanja dostupnosti usluga građanima. To je odličan smjer, ići ukorak s tehnološkim mogućnostima, no taj proces potrebno je moderirati.
Dugoročna je želja Grada objedinjavanje svih pametnih aplikacija pa je ovo u neku ruku i početak integracije svih digitalnih usluga u Splitu. No, treba biti realan s očekivanjima i pustiti korisnicima da sami odaberu što im više odgovara.
Razmišljate li o komercijalizaciji SCS-a, u smislu da se preko te platforme mogu kupovati ulaznice ili neki drugi proizvodi koji nisu vezani za gradske firme? Primjerice, karte za utakmice, koncerte...
- Komercijalizacija trenutno nije u fokusu, mada je logično da će porastom broja korisnika rasti i interes za njom. Prioritet je uključivanje svih gradskih tvrtki i ustanova, recimo Stanouprave, vrtića, ustanova u kulturi, a potom i razvoj drugih funkcionalnosti koji se tiču interakcije s građanima, ankete, predaja zahtjeva i slično.
Rekli ste da je trenutačna aplikacija samo temelj, što to znači? U kojem smjeru je želite razviti?
- Ovo je tek prva verzija aplikacije i realno je očekivati daljnji razvoj i dodavanje novih funkcionalnosti, novih pružatelja usluga i koncentraciju sučelja postojećih aplikacija. Razvojne mogućnosti su ograničene isključivo dostupnim resursima i političkim odlukama.
Hoće li se daljnji razvoj moći financirati sredstvima iz europskih fondova?
- Sufinanciranje europskim novcem je realna mogućnost i ta prilika će se sigurno iskoristiti ako se pojavi poziv gdje je prihvatljiva aktivnost nadogradnja postojeće aplikacije.
Splitski Most predstavio je projekt 'Grad Split - jedan račun - splitski račun', što mislite o toj inicijativi?
- Dobro je i pohvalno čuti da se razmišlja na taj način, da su digitalni alati u fokusu te da se daju prijedlozi kako bi se mogli razvijati i koristiti. Moguće da bi za način rada koji je Most predlagao trebalo mijenjati i postojeće knjigovodstvene alate, a moguća je i potreba za dodatnom infrastrukturom te promjenom poslovnih procesa i organizacije rada u svakoj tvrtki. Grad Split je realizirao Smart City Split aplikaciju bez da je itko od uključenih osjetio promjenu u poslovanju i dodatne troškove. Ovo je zapravo 'virtualni holding', u neku ruku prava mala digitalna revolucija jer s aspekta svake tvrtke sve ostaje isto, a istovremeno prema korisnicima je značajno drugačije i bolje.
Mostovci su pohvalili projekt Smart City Split, ali su naveli i sljedeće: 'Aplikacija se aktivira sustavom e-Građani, a ako uzmemo u obzir kako je za deset godina njegove primjene samo trećina građana ušla jedanput u sustav, pitanje je koliko će ih koristiti aplikaciju Smart City. Prosječna je starost stanovnika Splita preko 42 godine, a onih koji plaćaju račune još i viša. Nužno je korištenje kreditne kartice, a ljudi nisu baš skloni ostavljanju podataka te preferiraju plaćanje gotovinom, uz dokaz o plaćenom računu. Posebno ističemo umirovljenike kojima nije blisko korištenje aplikacija, a kamoli sustava e-Građani i ostavljanja podataka o karticama.'
- Grad Split želi razvojne planove za budućnost graditi na radno sposobnom stanovništvu koje se aktivno koristi digitalnim alatima, a vjerujem kako će to ići samo nabolje. Osim toga, prosječna starost u kontekstu korištenja digitalnih alata ne znači previše, potreba je ta koja čini prevagu. Pandemija Covida je krunski dokaz toj tvrdnji.
A tvrdnja kako se 'aplikacija aktivira sustavom e-Građani' nije točna, Smart City Split nema veza sa spomenutim sustavom, jedino preklapanje tih dvaju sustava je da oba koriste NIAS servis za identifikaciju korisnika. Također, nije potrebna kreditna kartica, dovoljna je bilo koja bankovna kartica, a što se tiče bojazni od ostavljanja kartičnih podataka: ni Smart City Split ni servis za plaćanje ne pohranjuju išta od kartičnih podataka platitelja.
Je li vam neki grad uzor po ovom pitanju?
- Dosta gradova ima slična rješenja, a Johannesburg, Toledo i Beč su odmakli najdalje u digitalnoj transformaciji poslovanja. Nitko nema identično rješenje, uglavnom svi imaju po nekoliko aplikacija i sad su u procesu objedinjavanja sučelja. Primjerice, Beč trenutačno ima pet aplikacija. Budžet koji gradovi izdvajaju za digitalizaciju se razlikuje, spomenuti Beč izdvaja 150 milijuna eura godišnje, što je iz pozicije Splita teško zamislivo, pa se teško uspoređivati i u konačnom proizvodu.
SCS je kreiran za Splićane, ima li smisla razvijati neku verziju za turiste?
- Smart City Split je primarno namijenjen stanovnicima Splita, no nema razloga da ga ne koriste i strani državljani. Sva sučelja su za sada dostupna kako na hrvatskom tako i na engleskom jeziku.
Naravno, preduvjet personaliziranog korištenja (kako za domaće i strane korisnike) je registracija putem NIAS-a. Oni koji su na dugotrajnom boravku u Splitu, digitalni nomadi ili oni se žele privremeno nastaniti u Splitu, u tom slučaju moraju posjetiti nadležnu ispostavu Porezne uprave kako bi ishodili OIB.
SCS je početak 'dešalterizacije' za sve građane Splita pa oni koji još nemaju elektronički identitet moraju samo jednom posjetiti šalter FINA-e kako više nikad ne bi morali čekati u redu za ijedan šalter.
Poruka za kraj...
- Povratne korisničke informacije su dragocjene i unaprijed se zahvaljujemo svima koji će svojim prijavama o uočenim greškama u radu aplikacije i web sučelja doprinijeti poboljšanju i usavršavanju aplikacije.
