Jedan je istraživač upravo zahvaljujući Kozmosu Carla Sagana odlučio postati znanstvenik, dok je drugoga knjiga Kaos – Rađanje nove znanosti Jamesa Gleicka još u srednjoj školi potaknula na pisanje računalnih programa. Sve su te priče pokazale djeci da velika otkrića često počinju sasvim jednostavno – znatiželjom, dobrom knjigom i pitanjem na koje silno želimo pronaći odgovor.
Ovog petka je red došao na nove generacije. Učenici su odgovarali na pitanja 'Moja inspiracija je…' i 'Da sam znanstvenik ili znanstvenica, istraživao/la bih…', a zatim svoje ideje pridružili onima znanstvenika.
A što bi istraživali mali znanstvenici? Sudeći prema njihovim odgovorima, budućnost znanosti mogla bi biti itekako zanimljiva! Neki bi proučavali insekte, gmazove i dinosaure, drugi kemiju i reakcije ili stanje vode, a jedan je mali istraživač svoje ambicije sažeo u samo jednu riječ – 'svijet'. Među dječjim inspiracijama našli su se mama, učiteljica Višnja, znanstvenici i životinje, ali i hokej na ledu te nogomet. A da znatiželja ne poznaje granice, pokazalo je i pitanje jednog učenika koji bi želio istražiti 'ko je najviše golova zabio škaricama'. Jer, tko kaže da svako istraživanje mora početi u laboratoriju?
Tako su se na istom Stablu našle knjige koje su već potaknule znanstvene karijere i dječje ideje koje tek čekaju svoju priliku. A tko zna, možda se među njima krije i pitanje na koje će netko od današnjih učenika jednoga dana pronaći odgovor. Učenici su razgledali i izložbu 'Kreativni Ruđerovci: Riječ, slika i knjiga', koja otkriva da se iza znanstvenih radova i laboratorijskih istraživanja kriju i pjesnici, pisci i fotografi. Njihovi radovi pokazali su učenicima koliko su mašta, stvaralaštvo i znanost međusobno povezani.
Iza svakog otkrića krije se znatiželja
A kakvi su zapravo znanstvenici u dječjim očima? Jedna ih je učenica opisala riječima: 'Rekla bih da su znatiželjni, da ih zanima, da uče, da računaju'.
I premda bi se ona sama jednog dana radije bavila učiteljstvom, rado bi i svoje buduće učenike povela u posjet znanstvenicima.
Upravo je to bila i jedna od ideja organizatora. Kako je istaknula koordinatorica događanja Helena Šarić iz Centra za znanstvene informacije IRB-a, cilj je ovakvih programa približiti znanost djeci 'da vide da je znanost otvorena i za njih'.
A s njome se složio voditelj Centra dr. sc. Bojan Macan: 'Znanost treba biti otvorena i dostupna svima, a ovakvi susreti prilika su da je približimo i najmlađima. Želimo potaknuti njihovu znatiželju, pokazati im kako razmišljaju i rade znanstvenici te ih ohrabriti da postavljaju vlastita pitanja. Upravo je to ono što promičemo kroz otvorenu znanost, znanje koje se dijeli, potiče znatiželju i otvara prostor novim generacijama istraživača'.
Događanje je osmislio i organizirao Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković, uz sudjelovanje znanstvenika IRB-a, u sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2026., koji se ove godine održava pod sloganom 'Od priča do otkrića'.
Program je povezao čitanje, kreativnost i znanstveno istraživanje te učenicima pokazao da znanstvene karijere ne počinju nužno u laboratoriju. Ponekad počinju knjigom koju ne možemo prestati čitati ili pitanjem koje nam ne izlazi iz glave.
A sudeći prema idejama koje su učenici ostavili na Ruđeru, ovaj petak 13. mogao bi biti početak nekih strašno dobrih budućih otkrića.
