Alergije su danas među najčešćim bolestima modernog doba, a broj oboljelih u Europi i svijetu kontinuirano raste. Posebno zabrinjava porast peludne hunjavice, tipične za ovo doba godine, posljednjih desetljeća. No raste i broj alergija na hranu, koje mogu imati ozbiljne zdravstvene posljedice.
Zagrebački alergolog i klinički imunolog Ivan Marković u podcastu VoxMedicus, koji vodi Nikolina Ćosić, upozorio je na ključne trendove i demantirao neke od najčešćih zabluda.
'Alergije danas više nisu rijetkost nego pravilo, posebno u urbanim sredinama. Kombinacija zagađenja, boravka u zatvorenim prostorima i smanjen kontakt s prirodom stvara uvjete u kojima imunološki sustav sve češće reagira pogrešno. Alergija je pretjerana reakcija imunološkog sustava na tvari iz okoline koje su inače bezopasne.
To znači da tijelo pelud, grinje ili određene namirnice doživljava kao prijetnju. Nakon prvog kontakta stvara se obrambeni mehanizam, a svaki sljedeći susret s alergenom pokreće reakciju. Dolazi do oslobađanja histamina i drugih tvari - što uzrokuje simptome poput kihanja, svrbeža ili otežanog disanja', objašnjava Marković.
Ljudi često misle da imaju prehladu – a zapravo je alergija
Alergolog Marković kaže da je jedna od najčešćih pogrešaka zamjena alergije s prehladom.
'Kod alergija se najčešće javlja curenje nosa s bistrim sekretom, začepljenost nosa i učestalo kihanje. Vrlo je karakterističan i svrbež. Česti su i očni simptomi - crvenilo i suzenje. Trajanje simptoma može biti ključni pokazatelj. Prehlada prolazi unutar sedam do deset dana. Alergija traje dulje. Kod nekih osoba javljaju se umor, pad koncentracije i poremećaji sna. Svakodnevno funkcioniranje može biti otežano, radna sposobnost slabija, kao i uspjeh u školi. Upravo zbog toga alergije mogu značajno utjecati na kvalitetu života', upozorava Marković.
'Vrlo je važno prepoznati obrasce, jer to može pomoći u pravovremenoj dijagnozi. Alergije se najčešće javljaju između 10. i 40. godine života. Iako ne postoji strogo pravilo, mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi. Tijek bolesti se može mijenjati. Kod nekih osoba alergija s vremenom može i nestati. Obiteljska anamneza može značajno povećati vjerojatnost razvoja alergijske bolesti, osobito ako su alergije prisutne kod roditelja', tumači.
Nova generacija lijekova
Marković upozorava da pacijenti često pogrešno koriste terapiju. I da se oslanjaju na kućne testove koji nisu sigurni.
'Kožni testovi su vrlo pouzdani i relativno jednostavni za izvođenje, a pouzdani su i testovi iz krvi', kaže.
Na upit o kućnim testovima odgovara da oni nisu dovoljno standardizirani niti pouzdani i zato ih ne preporučuje.
'Liječenje alergija zahtijeva dugoročan pristup. Terapija je uglavnom usmjerena na ublažavanje simptoma. Najčešće se propisuju antihistaminici - sigurni su za dugotrajnu primjenu. Nova generacija ne izaziva pospanost. Nosni kortikosteroidi u spreju su sigurni i vrlo učinkoviti. Ali se često koriste pogrešno. Pri uštrcavanju glava se ne smije zabacivati već treba biti lagano pognuta prema naprijed. Problem su i kapi za odčepljivanje nosa - ljudi se na njih mogu naviknuti ako se koriste dulje od pet dana', tvrdi Marković.
Dodaje da je dugoročno rješenje u imunoterapiji, odnosno hiposenzibilizaciji.
'Imunoterapija je dugotrajna metoda. Organizam se postupno navikava na alergen. Zahtijeva strpljenje, ali može donijeti dugotrajno poboljšanje', kaže.
Mitovi o peludi, kiši i 'prirodnim rješenjima'
U razgovoru s Nikolinom Ćosić zagrebački alergolog demantirao je i nekoliko uvriježenih zabluda.
'Živimo u vremenu klimatskih promjena. Sezona cvatnje se produžuje i postaje nepredvidiva. Zbog toga se više ne možemo u potpunosti osloniti na peludne kalendare. Danas postoje učinkoviti lijekovi koji djeluju brzo - nema potrebe započinjati terapiju unaprijed. Također, prehrana nema značajan utjecaj kod sezonskih alergija. To je česta zabluda', veli Marković.
Objasnio je i kada se treba najviše paziti.
'Koncentracija peludi najviša je ujutro i za vjetrovitog vremena. Tada je bolje izbjegavati boravak na otvorenom. Kiša može privremeno smanjiti pelud. Ali tijekom oluja dolazi do njezinog razbijanja na sitnije čestice, koje mogu biti još agresivnije', kaže.
Potvrđuje i da sunčane naočale mogu pomoći - jer smanjuju kontakt peludi s očima.
Za kraj se dotaknuo i 'alergije' na sunce kojih se mnogi pribojavaju s dolaskom toplijih mjeseci.
'Ljudi često koriste izraz 'alergija na sunce'. Ali to u pravom smislu riječi nije alergija. Važno je razlikovati stvarne alergijske reakcije od drugih stanja koja mogu imati slične simptome', poručio je Ivan Marković.
