Udruga Glas poduzetnika pozdravila je smanjenje planiranog proračunskog manjka i nastavak smanjenja udjela javnog duga u BDP-u koje predviđa prijedlog rebalansa državnog proračuna za 2026. No, upozorila je, bolje proračunske brojke ne oslobađaju Vladu odgovornosti da pokaže što građani i gospodarstvo dobivaju za novac koji uplaćuju.
'Prema prijedlogu rebalansa, prihodi rastu za 853 milijuna eura, a rashodi za 745 milijuna. Drugim riječima, otprilike devet od deset dodatno prikupljenih eura prati povećanje potrošnje', istaknuli su iz udruge.
Puniji proračun, naznačili su, nije Vladin novac viška. To je novac koji su građani i poduzetnici zaradili i uplatili državi.
Rast prihoda, smatraju, prilika je za rasterećenje rada i poslovanja, ulaganja u produktivnost i reforme koje će olakšati stvaranje nove vrijednosti.
'Ako se gotovo sav dodatni prihod odmah pretvori u nove rashode, država propušta priliku da ojača gospodarstvo o kojem proračun ovisi. Posebno je važno izbjeći preuzimanje novih trajnih obveza na temelju trenutačnog rasta prihoda bez jasnog plana njihova dugoročnog financiranja', naveli su poduzetnici.
UGP ne dovodi u pitanje potrebu financiranja mirovina, zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite i infrastrukture. Upravo zato što su te potrebe važne, država, smatraju predstavnici, mora pokazati koliko ih uspješno zadovoljava. Veći iznos u proračunskoj tablici, istaknuli su, sam po sebi ne znači i bolju javnu uslugu.
UGP smatra da mora postojati veća ravnoteža između razine nadzora nad privatnim sektorom i transparentnosti upravljanja javnim novcem. Od poduzetnika se traže detaljna izvješća, dokumentacija, poštivanje brojnih rokova i dokazivanje svake poslovne transakcije. Jednako visoki standardi transparentnosti i odgovornosti trebaju vrijediti i za javnu potrošnju.
'Građanima i gospodarstvu trebaju biti lako dostupni podaci ne samo o tome koliko je sredstava potrošeno, nego i za koju svrhu, prema kojim kriterijima i s kojim mjerljivim rezultatima', naglasili su.
Potrošen novac nije dokaz uspjeha
UGP će od nadležnih ministarstava tražiti dostupne analize i evaluacije učinaka značajnijih reformi, mjera i programa, posebno onih koji izravno utječu na mikro, mala i srednja poduzeća.
'Pitanja su jednostavna: što je poboljšano, kome je olakšano poslovanje, koliko je vremena ušteđeno i koji su troškovi smanjeni. Ako su rezultat nove obveze, dodatna administracija ili skuplje poslovanje, i to mora biti jasno prikazano te, gdje je potrebno, ispravljeno.
To vrijedi i za Fiskalizaciju 2.0. Nije dovoljno utvrditi radi li sustav tehnički. Potrebno je izmjeriti koliko poduzetnike koštaju prilagodba, programska rješenja i dodatno radno vrijeme te donosi li promjena stvarno pojednostavnjenje poslovanja i uštede kako je bilo najavljivano', iznijeli su.
Digitalizacija, ustvrdili su, mora smanjivati administrativni teret. Prebacivanje dodatnog posla i troškova na poduzetnike, dodali su, ne može se samo po sebi proglašavati napretkom.
'Ministarstva pritom ne bi smjela biti jedina koja ocjenjuju uspjeh vlastitih mjera. U procjenu treba uključiti neovisne stručnjake, poduzetnike, poslovne i strukovne organizacije te druge relevantne predstavnike civilnog društva. Posljedice propisa najbolje vide i oni koji ih svakodnevno moraju provoditi i financirati.
Procjena troškova i učinaka mora prethoditi odluci, praćenje rezultata mora biti dio provedbe, a završna evaluacija javna i transparentna. Kada mjera ne daje očekivane rezultate, treba je prilagoditi ili ukinuti', zaključili su.
Za svaki euro mora se znati što je postignuto
UGP traži kontrolu rasta trajnih rashoda, mjerljive rezultate javnih programa, javnu provjeru njihovih učinaka i uključivanje onih na koje se mjere odnose.
'Od poduzetnika se očekuje da opravda svaki trošak, poštuje rokove i odgovara za pogreške. Ista razina odgovornosti mora vrijediti i za one koji upravljaju javnim novcem.
Kada građani i gospodarstvo uplate više od očekivanog, imaju pravo očekivati kvalitetnije javne usluge, učinkovitiju državu i manje opterećenje rada i poslovanja', pojasnili su iz Glasa poduzetnika.
Država svoj uspjeh mora pokazati onime što je, kako su naglasili su, postigla novcem koji je prikupila.
'Za prikupljanje zna poslati račun. Za potrošnju mora položiti račune', konstatirali su.
Uz deset zahtjeva koji su već dostavljeni Vladi, UGP će dodatno inzistirati na većoj transparentnosti javne potrošnje i sustavnom mjerenju učinaka reformi, mjera i programa, osobito onih koji izravno utječu na mikro, mala i srednja poduzeća. Time UGP nastavlja inzistirati na istom načelu: propisi, javna potrošnja i reformske mjere moraju imati jasne ciljeve, mjerljive rezultate i stvarnu odgovornost prema građanima i gospodarstvu.
Ovih deset zahtjeva UGP-a već je dostavljeno Vladi Republike Hrvatske: 1.
ukidanje sidrenih / baznih cijena iz zakonskog okvira - do 1. studenog 2026., 2. dobrovoljno, a ne obvezno članstvo u komorama i sličnim sustavima - do ljeta 2027., 3. prvo edukacija i opomena, a tek potom kazna inspekcije - odmah, kroz izmjene relevantnih propisa, 4. za svaku novu administrativnu obvezu ukinuti dvije postojeće - od 2027., 5. povećanje osobnog odbitka na najmanje 800 eura - do 1. siječnja 2027., 6. smanjenje poreznog opterećenja, uključujući niže stope PDV-a - najkasnije 2028., 7. racionalizacija javnog sustava i zaustavljanje nepotrebnog povećavanja javne administracije - odmah, 8. izmjene Zakona o ugostiteljstvu uz uklanjanje odredbi koje stvaraju nerazmjeran teret poduzetnicima - prije konačnog usvajanja zakona, 9. ograničiti donošenje zakona po hitnom postupku na stvarno iznimne situacije - odmah, 10. obvezno uključivanje poduzetnika, strukovnih organizacija i relevantnog civilnog društva u izradu propisa koji na njih utječu - odmah.
