Udruga Zvjezdano selo Mosor i ove godine sredinom kolovoza organizira javno promatranje meteorskog roja Perzeida ('Suze sv. Lovre'). Javno promatranje će biti upriličeno s terase zvjezdarnice na brdu Makirini, u Gornjem Sitnom, i to 12/13. kolovoza (srijeda/četvrtak). Prema prognozama, najviše Perzeida se očekuje upravo u to vrijeme. Zvjezdarnica će za sve zainteresirane građane biti otvorena u 19.30 h (srijeda). Naravno, ulaz je za sve zainteresirane besplatan.
Posve slučajno, istog toga dana će predvečer započeti i potpuna pomrčina Sunca, koja će iz naših krajeva biti vidljiva kao djelomična. Mjesec će početi pokrivati Sunčev disku u 19.29 h, ali nepunih pola sata kasnije, Sunce će već biti ispod obzora. Ako vremenski uvjeti to dopuste, večernji program će započeti promatranjem početka te pomrčine Sunca s terase zvjezdarnice. Inače, kao potpuna, ova će pomrčina biti vidljiva sa sjevera Španjolske i s dijela Islanda.
Nakon promatranja djelomične pomrčine Sunca, kao i uvijek u noći Perzeida u Zvjezdanom selu Mosor, uslijedit će i znanstveno-popularne predavanje. Predavanje pod naslovom 'Što su, gdje i kako nastaju te kako izgledaju Sunčeve oluje', započet će u 20.00 h, a održat će ga dr. sc. Mateja Dumbović, viša znanstvena suradnica na Opservatoriju Hvar, Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sunčeve oluje su najsilovitije erupcije u Sunčevom sustavu, milijunima puta snažnije od vulkana ili nuklearnih bombi! Ove oluje jure kroz Sunčev sustav i uzdrmaju svaki planet, komet i svemirsku letjelicu na koju naiđu. Zemlja tu nije iznimka. Predavačica će nas upoznati s time što su Sunčeve oluje, gdje i kako one nastaju, te kako izgledaju.
Ako vremenski uvjeti budu povoljni, nakon predavanja će se na terasi zvjezdarnice pristupiti promatranju meteorskog roja Perzeida. Promatranje će voditi astronom-animator ZSM-a Zoran Knez, uz asistenciju članova Udruge. Kako se istoga dana događa i pomrčina Sunca, Mjesec ove godine neće predstavljati nikavu smetnju lovcima na meteore. Promatranje će potrajati do 1.00 h iza ponoći (srijeda), a bit će posvećeno isključivo 'hvatanju' Perzeida.
O predavačici:
Dr. sc. Mateja Dumbović je viša znanstvena suradnica na Opservatoriju Hvar, Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se fizikom Sunca i Heliosfere, te svemirskom prognostikom. Doktorat je završila u Zagrebu, nakon čega se usavršavala u Austriji i Njemačkoj. Dobitnica je nekoliko znanstvenih nagrada, između ostalog Loreal-UNESCO nagrade Za žene u znanosti, Nagrade Arne Richter Europske unije geoznanosti, te Alexandar Chizhevsky nagrade za svemirsku prognostiku. Zamjenica je pročelnika Opservatorija Hvar te voditeljica grupe za istraživanja fizike Sunca i Heliosfere. Uža specijalnost su joj Sunčeve oluje. Svoja istraživanja je objavila u preko 70 recenziranih znanstvenih članaka u međunarodnim znanstvenim časopisima.
Što su Perzeidi?
Dvije su vrste nebeskih krijesnica ili meteora: jedni od njih su usamljenici i posjećuju nas sporadično, dok drugi do Zemlje stižu u velikim rojevima, uvijek u isto doba godine. Ti potonji nastaju od mnoštva krhotina što ih na svom putu oko Sunca za sobom ostavljaju kometi. Ako se staza kometa približava putanji kojom plovi Zemlja, takvi oblaci kometne prašine mogu se naći na putu našem planetu. Čestice prašine tada stanu ulijetati u našu atmosferu, obično brzinama od nekoliko desetaka kilometara u sekundi. Pri tom se ugriju, zažare i izgore, već na velikoj visini iznad tla. Taj bljesak, vidljiv obično tek djelić sekunde, nazivamo meteorom. Samo iznimno se dogodi da neko od tih malih tijela koja zarone u Zemljin zračni omotač bude dovoljno veliko da neki njegov dio stigne do same površine, kao meteorit.
Sredinom ljeta naš se planet nađe u blizini staze kometa 109P/Swift-Tuttle. To rezultira njegovim srazom s kometnom prašinom i meteorskim rojem Perzeida, vidljivim od 17. srpnja do 24. kolovoza. Meteori takvih rojeva prelijeću nebom u zrakastom uzorku, radijalno se šireći od jedne točke. Ta točka se primjereno naziva radijantom, a prema njenom položaju na nebu, meteorskom roju se daje i ime. Radijant Perzeida je, dakako, u Perzeju, a to se zviježđe u ovo doba godine visoko na nebu nađe tek u drugom dijelu noći.
