Državni ured za reviziju RH objavio je izvješće o učinkovitosti poljoprivrednih potpora, koje pokazuje kako se, kako je istaknuo hrvatski eurozastupnik Marko Vešligaj, više ne možemo skrivati iza činjenice da sredstva ima i da pristižu. On smatra, međutim, kako je očito da način na koji ih koristimo ne daje rezultate.
Napomenuo je kako Hrvatska bilježi rast nominalne vrijednosti proizvodnje od tek oko 9 % u odnosu na 2010., dok je prosjek Europske unije čak 52 %. Još je alarmantnije, prema njegovim riječima, da je realna vrijednost proizvodnje pala za oko 25 %, dok je na razini EU-a rasla.
'Problem, dakle, nije u nedostatku novca, nego u načinu upravljanja. Dugotrajni postupci, nejasni kriteriji, stalne promjene rokova i iznosa te prevelika ovisnost o konzultantima stvaraju sustav koji obeshrabruje upravo one kojima je pomoć najpotrebnija - male i srednje proizvođače. Ako prosječno čekate više od godinu dana na odluku o potpori, jasno je da takav model ne može pratiti realne potrebe na terenu’, rekao je zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj jučer na konferenciji na Agronomskom fakultetu ‘Poljoprivredne potpore pod povećalom – kako do prehrambene suverenosti?’,komentirajući izvješće Državnog ureda za reviziju dodjela i korištenje potpora iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u Republici Hrvatskoj.
Smatra kako je nužna temeljita revizija nacionalne poljoprivredne politike.
‘Trebamo više ciljanih ulaganja u sektore s najvećim razvojnim potencijalom poput vinarstva i peradarstva. Zatim, moramo imati brze i operativne mehanizme za reakciju u kriznim situacijama, ne smijemo dopustiti da proizvođači, poput vinara pogođenih zlatnom žuticom, čekaju sredstva dok im proizvodnja propada. Također, ključno je sustavno jačanje malih i srednjih gospodarstava, uključujući njihovo udruživanje, kako bi se povećala njihova pregovaračka moć na tržištu’, naveo je.
Napomenuo je kako se očekuje rasprava o novom višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028.–2034., gdje Hrvatska, prema njegovim riječima, mora jasno i glasno braniti interese svoje poljoprivrede. Vešligaj je istaknuo i kako ne smijemo dopustiti smanjenje sredstava niti njihovo utapanje u šire fondove bez jasne namjene jer gubitak od 1,3 milijarde eura imao bi ozbiljne posljedice za domaću proizvodnju koja je već pod pritiskom visokih troškova, energetske krize i nelojalne konkurencije poput one iz zemalja Mercosura.
Država je ta koja bi, kako drži, morala imati aktivnu ulogu u stabilizaciji uvjeta proizvodnje, što znači kontrolu troškova, zaštitu domaće proizvodnje i osiguravanje da poljoprivreda ponovno postane ekonomski isplativa djelatnost.
‘Podaci koje sam dobio u Parlamentu govore kako hrvatski poljoprivrednici zarađuju svega 45 % prosjeka EU-a, dakle - plaće poljoprivrednih radnika u Hrvatskoj su gotovo dvostruko niže od EU prosjeka. Razlike u prihodima između Hrvatske i bogatijih članica EU-a (kao što su Danska, Nizozemska, Belgija) ogromne su, više od osam puta. Međutim Hrvatska nije na dnu ljestvice i nalazi se u sredini grupe novijih članica EU-a s Poljskom, Rumunjskoj i baltičkim zemljama’, rekao je zastupnik Vešligaj, jedini hrvatski član u Odboru za poljoprivredu EP-a.
Pitanje prehrambene suverenosti nije apstraktna tema, ustvrdio je, nego strateško pitanje sigurnosti.
‘Globalne krize jasno su pokazale koliko je važno imati stabilnu i otpornu domaću proizvodnju. Hrvatska mora ojačati mala gospodarstva, ulagati u konkurentnost i digitalizaciju te razvijati otporniji prehrambeni sustav. Bez toga nećemo moći iskoristiti potencijal koji imamo, a on je, unatoč svemu, i dalje velik’, zaključio je Vešligaj.
