Splićanima se u 2026. pruža još jedna jedinstvena prilika da nakratko urone u atmosferu 1926. godine. U sklopu programa ovogodišnje Sudamje moći će uživati u opereti 'Kraljica lopte' Ive Tijardovića, koja je u veljači, povodom 115. rođendana Hajduka i 100 godina od praizvedbe, ponovno vraćena na kazališne daske i uprizorena na pozornici HNK-a Split.
Ovoga puta opereta dolazi na Stari plac - mjesto kojem prirodno pripada i gdje je prije sto godina i prvi put izvedena, u tadašnjem domu Hajduka. Tako će svi oni koji je nisu imali priliku pogledati u veljači sada moći doživjeti u njezinu autentičnom okruženju ovu priču koja i danas snažno odjekuje.
Izvedba ovog jedinstvenog kulturnog događaja, koji povezuje umjetnost i sport te naglašava Hajduk kao važan dio identiteta grada, planirana je za 10. svibnja u 20.30 sati.
'Kraljica lopte' nastala je prije punog stoljeća povodom 15. obljetnice splitskog Hajduka na inicijativu Fabjana Kaliterne, jednog od njegovih osnivača. Time je najveći hrvatski nogometni klub postao jedini na svijetu s vlastitom operetom!
'Kada se slavila petnaesta godišnjica osnutka Hajduka, te 1926., priša mi je inženjer Fabjan Kaliterna, rekavši: Tijardoviću, pa ti si stari Hajdukovac, trebao bi nešto učiniti za klub, nešto ajde, napiši jednu, jednoga vraga, pa ćemo ga izvodit' na placu, davat neku operetu. A ja govorin: Dobro, a kad je tako, ajde, nešto ćemo napravit. I tako je nastala moja opereta 'Kraljica lopte'', otkrio je Tijardović kasnije.
Nova produkcija - nastala u suradnji HNK-a Split, HNK-a Hajduk Split i Grada Splita - na svjetlo pozornice vratila je u veljači ove godine jedno od najprepoznatljivijih djela hrvatske glazbeno-scenske baštine. Dugo se i temeljito, kako je istaknula redateljica Kristina Grbeša, radilo na projektu. Idejne su pripreme, naime, trajale gotovo dvije godine, a iza autorskog tima su punih šest mjeseci intenzivnog rada. Jednu od najvažnijih uloga imao je dirigent Davor Kelić koji je svladao izazov nepostojanja izvornih snimki Tijardovićeve glazbe prionuvši na rekonstrukciju partiture. Novo uprizorenje temelji se, dakle, na rekonstrukciji izvornog notnog i dramskog materijala, uz suvremenu interpretaciju koja poštuje povijesni kontekst, ali istodobno komunicira s današnjom publikom. Njegov cilj nije nostalgija, već naprotiv - ponovno otkrivanje djela i aktualiziranje u suvremenom društvu.
Svoj su potpis ovom ruhu ovog ostvarenja dali i scenograf Kristijan Popović, kostimografkinja Ana Roko, koreografkinja i suradnica redateljice Raffaella De Luca, dramaturg Patrik Gregurec, zborovođa Maro Rica. Ono nosi i pečat brojnih solista, Zbora, Orkestra i Baletnog studija HNK-a Split kao i plesača i statisti te niza drugih umjetnika.
Djelo je prvi put stvoreno, uvježbavano i postavljeno za nekoliko mjeseci. Motiv je Tijardović našao, kao i za ostale svoje operete, u splitskom životu u koji je nogomet prvih desetljeća 20. stoljeća unio novu dinamičniju notu. Praizvedba je upriličena 21. kolovoza spomenute godine na improviziranoj pozornici s bogatim dekoracijama i raskošnom rasvjetom za tadašnje prilike. U zboru je sudjelovalo više od 100 pjevača i pjevačica, kao solisti nastupili su Noe Matošić (Slavko), glasoviti splitski tenor, Zlatka Radica (Mila), Branko Kovačić (Mate Tarara), Joško Viskić (sudac), Zlata Trbuhović, bračni par Skrbinšek, braća Bašić, Mikica Šekulin, Ante Štapić i mnogi drugi, pridružili su se i brojni statisti. Ani Roje, kasnije proslavljenoj balerini, bio je to početak sjajne karijere. Priređivači su imali muke dok su Nou Matošića privoljeli da navuče Hajdukov dres i kopačke. Zadovoljni i raspjevani hajdukovci odmah su prihvatili i pjevali uspjele glazbene točke 'To nje ni knedla', 'Ah ta vaša linija' i prvu Hajdukovu koračnicu: 'Hajdmo svi na igralište, uživat ćemo igru svu. To su riječi što se čuju kad dođe negdje Hajduk. Gore bijeli, dolje plavi, toj Hajduk, njihovo je rodno misto biser Split, svi su momci na broju, k'o po jednom su kroju. Kad polete u jedan mah, na tribini zastane dah. Silan krik pak razbije muk kada pukne vam gol Hajduk.'
'U subotu je davana premijera a u nedjelju prva repriza treće Tijardovićeve operete 'Kraljica lopte'. Uglazbljena za jubilej 15. godišnjice Hajdukova ustanovljenja, očekivana je ova opereta s velikom napetošću iz dvojakih razloga. Prvo radi simpatija koje uživa naš miljenik Hajduk i radi Ive Tijardovića, koji je svojom Floramye osvojio srca svojih sugrađana i postao stalno najpopularnijom ličnosti Splita. Originalni siže ove operete nas vodi u neobično carstvo sporta, neobično za sadržaj jedne operete, pa je po tome nadasve originalan. Borba je tu starije i nove generacije, ona koja se ne može pomiriti s tom novotarijom, te mladosti, koja živi i diše u znaku sporta. U sadržaj je upletena i epizoda češkog trenera Matjeja, koji u Kairu proživljava čudesa, živi svojim originalnim životom štediše, a u Jugoslaviju se vraća plodom svoje 'crne' ljubavi, s malim crnim Pepikom. U borbi između protivnika sporta i mlađe generacije pobjeđuje sport, a Kraljica Lopte sretno pada u naručaj zvijezdi nogometa.Teško je u kratkom prostoru koji nam danas stoji na raspoloženju, dovoljno ocijeniti ovu operetu s njene glazbene strane. Jedno stoji da opereta ima daleko jačih momenata negoli prvašnje tvorevine gospodina Tijardovića, da su korovi nadasve uspjeli i cijela kom-pozicija pruža jedinstvenu cjelinu kojom se Tijardović još uspješnije afirmira kao izvanredni glazbeni talent', pisala je Jadranska pošta 23. kolovoza 1926.
Šarmantna priča smještena je, kao i tada, u tadašnje vrijeme; obuhvaćajući motive od Hajdukova igrališta i uzbudljive utakmice s Englezima, preko Malte, pa sve do povratka u Split. Uz sportske strasti isprepliće se ljubavna priča između nogometne zvijezde Slavka i lijepe Splićanke Mile. Splitski humor i galerija živopisnih likova, k tome, zaokružuju ovu veselu glazbeno-scensku poslasticu.
Kultna opereta, napomenimo, ponovno je realizirana u veljači povodom 115. rođendana Hajduka na inicijativu kluba, stigla je kao njegov svojevrstan poklon za tu objetnicu. Od okončanja iscrpnog projekta realizacije izvedena je triput pred dupkom punim gledalištem splitskog teatra; zabilježenim enormnim interesom dokazala je kako i dalje - kao i prije 100 godina kada ju je gledalo više od 3000 ljudi - ima snagu privlačenja publike. 'Topi' se broj preostalih ulaznica za evidentno najspektakularniju izvedbu dosad - onu na Starom placu, stoga osigurajte svoje što prije. Dostupne su na poveznici.
