U raspravi o europskoj solidarnosti u pristupu lijekovima na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta hrvatski zastupnik Tomislav Sokol upozorio je da nestašice lijekova više nisu iznimka, nego ozbiljan europski problem. Istaknuo je da novi Zakon o kritičnim lijekovima, za koji je izvjestitelj Parlamenta, uvodi jasna pravila kako bi se spriječilo da potezi pojedinih država članica ugroze opskrbu drugih, osobito manjih država.
‘Iza svake nestašice stoje pacijenti koji čekaju terapiju, roditelji koji strepe za svoju djecu i liječnici koji ne mogu pružiti najbolju moguću skrb pacijentima. U razdoblju sve veće ovisnosti o genericima iz Kine i Indije te pritiska Donalda Trumpa na preseljenje inovativne industrije u SAD, sigurnost opskrbe lijekovima postaje ključno pitanje europske sigurnosti’, rekao je Sokol.
Govoreći o nacionalnim zalihama lijekova, naglasio ej da problem nije u samoj potrebi da države jačaju otpornost svojih sustava, nego u situacijama kada takve mjere postanu pretjerane i počnu štetiti drugima. Sokol je obrazložio da je upravo zato u dogovor o Zakonu o kritičnim lijekovima ugrađeno načelo da nijedna država članica ne može jačati vlastitu sigurnost opskrbe nauštrb druge. Naglasak je, kako je rekao, stavljen na razmjernost, transparentnost i međusobnu odgovornost država članica.
'Ponosan sam što dogovor koji smo postigli o Zakonu o kritičnim lijekovima naglasak stavlja upravo na solidarnost među državama članicama. Stvaranje zaliha lijekova u jednoj državi članici ne smije imati negativan učinak na opskrbu lijekova drugih država članica. Drugim riječima, neke države članice više neće smjeti stvarati nepotrebne zalihe lijekova na štetu malih država članica', pojasnio je.
Novi zakon prvi put predviđa i konkretan mehanizam za pomoć među državama članicama u kriznim situacijama. Time se stvara jasniji okvir za pravodobnu razmjenu podataka i preraspodjelu dostupnih količina kritičnih lijekova ondje gdje su najpotrebniji.
'Stvorili smo pravni temelj po kojem će države članice dostavljati ažurne podatke o dostupnim zalihama kritičnih lijekova koje se mogu preraspodijeliti drugim državama članicama. Europska solidarnost nije apstrakcija. Ona znači da nijedan europski građanin ne smije ostati bez potrebnog lijeka zato što države članice djeluju svaka za sebe. Samo zajedničkim pristupom možemo osigurati otpornu, sigurnu i pravednu opskrbu lijekovima za sve građane Europske unije', zaključio je Sokol.
