Jučer je u splitskom hotelu Briig održan 3. regionalni SBE lab u sklopu europskog projekta BEYOND - Blue Economy sYnergies fOr sustaiNable Development, u organizaciji projektnog partnera - Splitsko-dalmatinske županije.
Na 3. regionalnom SBE labu okupili su se brojni predstavnici javnog sektora, sveučilišta, gospodarstva i nevladinih udruga. Pozdravnim govorom događaj je otvorio Stipe Čogelja, zamjenik župana SDŽ koji je upravo zajedničku suradnju svih sektora istaknuo ključnom: 'Velik je potencijal plave energije u razvoju i rastu i zato je vrlo važno da sveučilište, javne ustanove, gospodarstvo i nevladine udruge zajedno djeluju u donošenju strateških dokumenata razvojne politike. Dio njih je i prostorna politika koja definira što ostavljamo našoj djeci i prema njoj se trebamo odnositi odgovorno'.
Cilj projekta je uspostava baze znanja koja prikazuje prirodno, tehničko i zakonodavno okruženje korištenja energije vjetra na moru u četiri pilot regije, među kojima je i Splitsko-dalmatinska županija. Projekt je uvodno predstavio Martin Bućan, voditelj Odsjeka za poljoprivredu, ribarstvo, ruralni razvoj i EU fondove SDŽ. Istaknuo je BEYOND kao logičan slijed prethodnih projekata županije, u skladu s Nacionalnom strategijom energetike 2030.
'Projektom BEYOND pučinske vjetroelektrane nisu analizirane samo kao izvor struje, nego i kao dio šireg, održivog korištenja mora u sinergiji s ribarstvom, akvakulturom i proizvodnjom zelenog vodika', pojasnio je Bućan.
Procjena utjecaja pučinskih vjetroelektrana na ribarstvo i akvakulturu povezala je biološke, prostorne i ekonomske podatke, s fokusom na osam ključnih komercijalnih vrsta na Jadranu koje čine više od 70 % ukupnog ulova. Studija je pokazala da nema prostornog preklapanja vjetroparkova s akvakulturom jer su uzgajališta uz obalu, no kod ribarstva je odnos složeniji: iako je ribolovni napor u planiranim zonama nizak, na njima se ostvaruje između 1,84 % i 8,31 % ukupnog ulova ključnih komercijalnih vrsta, vrijednosti oko 5 milijuna eura godišnje.
Prof. dr. sc. Goran Krajačić predstavio je rezultate preliminarne analize izvodljivosti i analize troškova i koristi (CBA) za pilot pučinsku vjetroelektranu u SDŽ. U preliminarnoj analizi korišteni su javno dostupni podaci i pojednostavljene inženjerske i ekonomske pretpostavke za dvije konfiguracije vjetroparka na moru s plutajućom potkonstrukcijom, snage 510 MW i 105 MW.
Obuhvatila je dva poligona oko otoka Visa, površine oko 1000 kilometara četvornih, na dubini od 65 do 145 m i više od 10 km od obale. Pri definiranju mikrolokacije osnovni kriterij nije bio najveći prinos energije, već najbolji mogući učinak na ostale sektore plavog gospodarstva. U obje konfiguracije rezultati temeljeni na postojećim podacima mjerenja vjetra pokazali su neto faktor iskoristivosti od 25,2 %, što je oko polovine onoga što postižu ovakvi projekti na sjeveru Europe. S tehnološkog aspekta manja konfiguracija od 105 MW uklapa se u ono što postojeća prijenosna mreža može prihvatiti, ali zaključak studije je jasan: analize se mogu provesti, ali projekt se zasad ne može planirati. Ekonomski je opravdan i tehnički izvediv, no prostorno planiranje pučinskih vjetroelektrana na moru zakonski nije dopušteno od 1. siječnja 2026.
Studija zato preporučuje da se dodatne analize pokrenu, a prostorno zakonodavstvo uskladi s energetskim i klimatskim ciljevima koje je Hrvatska sama postavila.
'S financijskog aspekta, analiza pokazuje da projekt s ograničenjima i pretpostavkama o cijeni investicije i električne energije nije isplativ s trenutnom prosječnom cijenom električne energije te bi u slučaju provedbe trebao poticaje. No društveno-ekonomski utjecaj mogao bi biti isplativ s obzirom na potrebu za smanjenjem emisija stakleničkih plinova i dobit od marikulture', istaknuo je prof. Krajačić.
U panel raspravi na temu strategija suživota energetike, ribarstva i ekologije na Jadranu, Martinu Bućanu i prof. Krajačiću pridružili su se dr. sc. Pero Tutman, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju IZOR-a i prof. emeritus Frano Barbir. Prof. emeritus Barbir još je 80-ih godina počeo raditi na projektima vjetroelektrana i proizvodnji zelenog vodika za koji objašnjava da nije magično rješenje, ali jest jedno od najboljih raspoloživih, no uvijek je 5-10 godina pred početkom upotrebe, iako je neophodan za potpunu dekarbonizaciju.
'Imamo dvije industrije koje proizvode svoj vodik iz fosilnih goriva - Petrokemija i INA-ina rafinerija u Rijeci - i za početak trebalo bi ga zamijeniti zelenim vodikom dobivenim iz obnovljivih izvora energije', pojasnio je prof. Barbir.
'Imamo rješenja koja se provode drugdje, imamo prostora za razvoj te mi kao znanstvena institucija smatramo da ovakvi projekti mogu egzistirati i funkcionirati u moru zajedno s ostalim aktivnostima na tom području, pod uvjetom usklađivanja s prostornim planom i nezadiranjem u međusobni prostor. Ako se zadovolje osnovne pretpostavke da ne djeluju negativno na okoliš, vjerujem da ovakvi projekti, dapače, mogu djelovati pozitivno jer kada se ograniči ribarenje takvi prostori mogu postati spremnici bioraznolikosti', istaknuo je dr. sc. Pero Tutman.
U panel raspravu uključili su se i brojni sudionici iz publike, uz konačni zaključak da pametnim upravljanjem možemo postići benefite za energetiku, gospodarstvo i brojne druge aspekte.
Projekt BEYOND ukupne vrijednosti 1.760.015,50 eura, od čega je 80 % osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, provodi se kroz program Interreg Italija - Hrvatska 2021. - 2027.
