Na splitskoj Rivi oko 17 sati okupilo se više desetaka ljudi koji su tražili ukidanje obveznog cijepljenja djece. Organizatori prosvjeda pripremili su i zahtjeve za izmjene zakona koje će uputiti nadležnom ministarstvu, a među njima su ukidanje sankcija za roditelje koji odbiju cijepiti djecu, omogućavanje upisa necijepljene djece u vrtiće, drukčiji način prijavljivanja i praćenja nuspojava te osnivanje fonda za naknadu štete za koju se dokaže da je nastala zbog cijepljenja.
Zahtjeve je okupljenima predstavio aktivist Antoan Nižetić, koji je kazao da su pripremili ukupno 16 stavki. Među njima su sloboda medicinskog odlučivanja, ukidanje svih oblika medicinske prisile i prekršajnog kažnjavanja zbog odbijanja cijepljenja te provođenje cijepljenja isključivo uz izričit zahtjev i informirani pristanak roditelja. Traže i pravo na pedijatrijsku skrb za svako dijete, neovisno o cijepnom statusu, zabranu diskriminacije necijepljene djece, jednak pristup dječjim vrtićima te zaštitu privatnosti podataka o cijepljenju. Jedan od zahtjeva odnosi se i na to da zdravstvena ograničenja određuju liječnici, a ne vrtići.
Nižetić je pritom iznio tvrdnje o slučajevima na Braču i Hvaru, gdje su, prema njegovim riječima, djeca zbog cijepnog statusa ostala bez mjesta u vrtiću.
- Na Hvaru imamo situaciju u kojoj je 30 djece izbačeno iz vrtića u Jelsi. A pazite ovaj apsurd: punih 13 godina taj su vrtić pohađala i cijepljena i necijepljena djeca. I sada se, nakon 13 godina, netko sjetio da bi mogla izbiti epidemija pa su odlučili izbaciti necijepljenu djecu iz vrtića. Je li to zdravstveno utemeljeno objašnjenje? - upitao je Nižetić.
Posebno se osvrnuo na prijavljivanje nuspojava cjepiva HALMED-u, tvrdeći da velik broj prijava ne završava u godišnjim izvješćima Agencije. Kazao je da mu se tijekom posljednjih osam godina javilo tisuće roditelja koji su zdravstvene tegobe i nuspojave svoje djece povezivali s cijepljenjem.
- Kada majka dođe kod pedijatra i prijavi nuspojavu, prvo mora voditi Božju bitku da se ta nuspojava uopće unese u sustav. To je gotovo nemoguća misija. Ako i prijavite nuspojavu, postoji nadležno tijelo koje razmatra hoće li je uopće uzeti u obzir. Ne znači da će se nuspojava nakon toga upisati. Ako se od samog početka vodimo pogrešnim brojkama o cjepivima, onda je i analiza njihove sigurnosti utemeljena na pogrešnim podacima - ustvrdio je.
Zbog toga traže aktivno praćenje zdravstvenog stanja djece i dulje vrijeme nakon cijepljenja, ali i sustav koji bi roditeljima omogućio praćenje statusa prijavljenih nuspojava.
- Naša je ideja da se prijavljivanjem nuspojave HALMED-u postupak ne završava. Želimo da svako dijete koje se cijepi dobije svoju šifru. Ako se HALMED-u prijavi nuspojava, roditelj bi u svakom trenutku mogao provjeriti što se događa s prijavom njegova djeteta i vodi li se ona pravilno kroz sustav - objasnio je.
Jedan od zahtjeva odnosi se na naknadu štete i promjenu tereta dokazivanja. Nižetić smatra da troškove liječenja djece za koju se utvrdi da su pretrpjela štetu zbog cijepljenja ne bi trebali snositi roditelji, nego sustav. Predložio je i osnivanje posebnog fonda za isplatu odšteta.
Govorio je i o potrebi drukčijeg označavanja rokova valjanosti cjepiva, pozivajući se na tvrdnje umirovljene djelatnice sanitarne inspekcije koja mu je, kako je kazao, ispričala da su se na cjepivima kojima je istekao rok valjanosti ‘mijenjale naljepnice’. Predložio je da se datumi proizvodnje trajno graviraju na staklenim bočicama.
Na kraju govora osvrnuo se na vlastito iskustvo i osam godina sukoba sa zdravstvenim i socijalnim sustavom.
- Bio sam i uhićen. Gazili su me i socijalna služba i pedijatri i ne znam tko sve ne. Cijeli sustav krenuo je na mene i na moju djevojčicu. U svih tih osam godina nitko nije stao uz mene. Samo su nas gazili, gazili, gazili i gazili. Zato sam odlučio da, ako već gazite mene, nećete više nijednu majku - poručio je.
Fizičar o znanosti i sigurnosti cjepiva
Skup je moderirao dr. Zdeslav Hrepić, koji je na uvodu skupa istaknuo da je po struci fizičar, a ne liječnik. Kazao je da ima magisterij i doktorat znanosti, više od 70 znanstvenih radova s međunarodnom recenzijom te da je 22 godine radio na visokim sveučilištima u Sjedinjenim Američkim Državama.
Hrepić je ustvrdio da se ljude koji izražavaju zabrinutost zbog sigurnosti cjepiva često proglašava protivnicima znanosti, s čime se ne slaže.
- Znanost je moj kruh. Znanost je nešto predivno što na svaki način pokušavam promovirati. Međutim, ono što se danas radi jest takozvana farmakoznanost, koja, prema mojem mišljenju, nema veze sa znanošću. Mi nismo protiv znanosti, upravo suprotno. Apsolutno stojim iza toga da zagovaramo postulate znanosti - kazao je Hrepić.
Govorio je o potrebi dokazivanja znanstvenih tvrdnji, mogućnosti njihova preispitivanja i mijenjanja zaključaka kada se pojave novi dokazi.
- Kada vam netko kaže da je cjepivo sigurno, a kao dokaz navodi da trebate vjerovati znanosti, to je oksimoron. Izraz 'vjeruj znanosti' je oksimoron. Oni su dužni podastrijeti dokaze, a pozivanje na vjerovanje znanosti nije nikakav dokaz - rekao je uz napomenu kako dokazi moraju biti podastrti tako da se mogu preispitati i oboriti.
Majke koje su pokrenule inicijativu
Posebno mjesto na prosvjedu imale su majke koje su bile među glavnim pokretačicama okupljanja. Njihova inicijativa nastala je nakon što su u javnost dospjele informacije privremenoj obustavi BCG cjepiva, zbog čega su počele provjeravati dokumentaciju o cijepljenju vlastite djece.
Jedna od inicijatorica prosvjeda, Darija, ispričala je da je otkrila kako u zdravstvenim knjižicama njihove djece nedostaju podaci o primljenim cjepivima. Pokušavajući doći do tih informacija, obraćale su se bolnici i odjelima na kojima su boravile s djecom.
- Bolnica se ograđivala i govorila da nema podatke, da su oni iz prethodnih godina te da trebamo zvati odjele na kojima smo boravili. Odjeli su također tvrdili da nemaju nikakve podatke. Tek smo nakon našeg pritiska došli do informacije da se ti podaci čuvaju jedino u običnoj bilježnici - ispričala je.
Dodala je da su neke majke prihvatile mogućnost da im djelatnici rodilišta naknadno prepišu podatke iz bilježnice, ali da dio roditelja takvim rješenjem nije zadovoljan.
- Kada dođete kupiti autodijelove ili bilo što drugo, sve je evidentirano u računalu. Prodavač zna koje dijelove ima čak i u Makarskoj, a mi ne znamo kojim su cjepivima naša djeca cijepljena. Tko nam može dokazati da su podaci zapisani u toj bilježnici uopće točni? - upitala je i zaključila kako želi pravo odlučiti hoće li cijepiti svoje dijete ili ne.
Sličnu zabrinutost izrazila je i Petra, čije dijete, kako je rekla, također nema evidentirane podatke o cijepljenju u zdravstvenoj knjižici. Kazala je da je dijete dosad redovito cijepila i da nije imalo zdravstvenih problema, ali da su je posljednje informacije navele na preispitivanje povjerenja u sustav.
- Dosad sam vjerovala sustavu, a sada se počinjem preispitivati. Pitam se jesam li dobro postupila kada sam cijepila dijete i vjerovala sustavu, a zapravo nemamo nikakve informacije. Sigurna sam da ista pitanja muče i većinu drugih majki te da se sve nadaju i mole da s njihovom djecom i ubuduće bude sve u redu - rekla je.
Okupljenima se obratila i Lana, majka troje djece koja je kazala da je njezina najmlađa beba primila cjepivo neispravne kakvoće. Naglasila je da ne očekuje da svi dijele njezino mišljenje, ali smatra da roditelji moraju imati pravo na informacije i sudjelovanje u odlukama koje se tiču njihove djece.
- Želim imati mogućnost donijeti odluku nakon što dobijem sve potrebne informacije, uz jasno objašnjene koristi i rizike. Ne očekujem da svi razmišljaju kao ja, ali očekujem poštovanje i uvažavanje svojeg mišljenja. Roditelj koji pita nije neprijatelj. Roditelj koji želi razumjeti nije neodgovoran. Roditelj koji se brine za svoje dijete zaslužuje poštovanje - poručila je.
'Vrijeme je da se roditelje počne ozbiljno shvaćati'
Okupljenima se obratila Tina Perić, predsjednica Hrvatske udruge roditelja aktivista (HURA), koja je govorila o informiranom pristanku i pravu roditelja na informacije o cjepivima.
Kazala je da je cijepila svoju djecu vjerujući zdravstvenom sustavu, ali da su se nakon cijepljenja pojavile reakcije koje povezuje s cjepivima. Ustvrdila je da roditelji koji pokušavaju prijaviti takve reakcije nailaze na stigmatizaciju.
- Kada takve nuspojave pokušate prijaviti svojem liječniku, prvo s čime se suočite jest stigmatizacija. A nama je dosta stigmatizacije. Vrijeme je da se roditelje počne ozbiljno shvaćati - rekla je.
Perić smatra da bi roditelji prije cijepljenja trebali zatražiti sve dostupne informacije, uključujući upute proizvođača cjepiva, kako bi sami procijenili rizike.
- Kada dođemo kod svojeg pedijatra, što trebamo tražiti? Informacije. Ne dajem pristanak dok mi ne pružite apsolutno sve informacije. To uključuje i upute o cjepivima koje se nalaze u kutijama. Trebate ih dobiti kako biste ih mogli na miru pročitati i donijeti odluku pristajete li na taj rizik - poručila je.
Pozvala je roditelje da se dodatno informiraju putem internetskih stranica i društvenih mreža udruge te zaključila da odgovornost za odluke o zdravlju djece ostaje na roditeljima.
