Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predstavila je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, ocjenu stanja ljudskih prava u Hrvatskoj u prošloj godini, u kojem je i 181 preporuka nadležnim tijelima.
‘Slični dugoročni i sustavni problemi građana ponavljaju se iz godine u godinu. To su poteškoće koje imaju u svakodnevnim kontaktima s različitim institucijama, zbog kojih građani osjećaju nemoć pred sustavom, te nedovoljno transparentni i participativni procesi koji produbljuju nepovjerenje u institucije. Kod donošenja propisa i politika prečesto se zaboravlja misliti o njihovom utjecaju na najranjivije, a ostvarivanje nekog prava u praksi često ovisi i o tome gdje i u kojem dijelu Hrvatske netko živi. Mnogi ne dobivaju dovoljno brzo potrebnu skrb, javnu uslugu ili odgovor tijela, dok su istovremeno djelatnici zdravstvenog, socijalnog i drugih sustava preopterećeni’, poručila je.
Prošle godine pučkoj se pravobraniteljici obratio najveći broj građana u preko 30 godina postojanja institucije: otvorila je 4.491 novi predmet po pritužbama ili na vlastitu inicijativu, što je čak 21% više nego godinu ranije kada je također zabilježen najveći broj pritužbi do tada. Rekordan je i broj pritužbi koje su građani uputili u jednom području, i to vezano uz pravo na zdravlje (525)
‘Sveukupno gledano, ljudska prava u Hrvatskoj su u 2025. godini uvelike stagnirala, u nekim je područjima došlo do regresije, a zabilježene su i prijetnje vladavini prava.
Nedovoljno je bila dostupna zdravstvena zaštita: građani su i dalje dugo čekali na preglede, a u posebno su teškom položaju bili onkološki i palijativni pacijenti. Vidljivi su bili propusti u djelovanju socijalne države te je nastavio rasti broj starijih osoba u riziku od siromaštva. Izrazi netrpeljivosti prema manjinskim skupinama, posebice srpskoj i romskoj nacionalnoj manjini te stranim radnicima i drugim migrantima bili su učestaliji i izravniji. Raširen je bio govor mržnje, posebno online, a širile su se i dezinformacije i lažne vijesti. Nastavio se sužavati prostor za kritičke glasove, što se prvenstveno odnosi na novinare i medijske slobode, organizacije civilnog društva te neovisne institucije. U području prava na javno okupljanje otvorila su se pitanja prijave okupljanja, prikladnosti prostora u kojima se ono odvija i poruka koje se tom prilikom šalju. Zatvori su i dalje popunjeni preko svojih kapaciteta, zbog čega su uvjeti smještaja neodgovarajući, a takva je i zdravstvena skrb zatvorenika’, ističe pučka pravobraniteljica.
U 2025. godini došlo je i do nekih pozitivnih pomaka. Među njima su i provedba prvog strateškog dokumenta za priuštivo stanovanje, promjene načina usklađivanja mirovina, sustavna objava sudskih presuda, proširenje zaštite prijavitelja nepravilnosti (tzv. zviždača) i kada se obrate izravno policiji i DORH-u, kao i početak rada na nekima od potrebnih strateških dokumenata. Za dio građana ukinuta je i obveza osobnog dolaska u HZZO jednom u tri mjeseca kako ne bi izgubili obvezno zdravstveno osiguranje.
Pučka pravobraniteljica istovremeno je predstavila i posebno izvješće ‘Prava starijih osoba u Hrvatskoj’, uz 32 preporuke, izrađeno s ciljem stavljanja prava starijih osoba u veći fokus. Posebno izvješće objedinjeno prikazuje različite probleme s kojima se suočavaju starije osobe, a donosi i neke novitete. Primjerice, po prvi puta se detaljnije ukazuje na probleme osoba koje žive s demencijom, uključujući s Alzheimerom.
Tako u Hrvatskoj niti jedan antidementiv nije na Osnovnoj listi lijekova HZZO-a, već se svi moraju nadoplatiti, a u ustanovama socijalne skrbi ima mjesta tek za 1,3% – točnije, za 659 od 48.842 osoba koje žive s demencijom, pri čemu u gotovo polovici županija tih mjesta ni nema.
Izvješća pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru temelje se prvenstveno na radu po pritužbama građana, ali i velikom broju drugih informacija, između ostalih i onima od nadležnih tijela i organizacija civilnog društva, statističkim pokazateljima, istraživanjima, znanstvenim radovima, sudskoj praksi nacionalnih sudova, Ustavnog suda, Europskog suda za ljudska prava, Suda Europske unije i brojnim drugim izvorima.
Podsjećamo, Hrvatski sabor još uvijek nije raspravio godišnja izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. niti za 2024. godinu, kao ni posebno izvješće ‘Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost – preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize’ koje je predala prije četiri godine. Dakle, od sada na raspravu u Hrvatskom saboru čekaju čak tri godišnja i dva posebna izvješća pučke pravobraniteljice. Odgađanjem rasprave o njima propušta se posvetiti pažnju problemima koje građani prijavljuju, koristiti izvješća dok su podatci u njima aktualni te omogućiti da se u Saboru raspravlja o njihovim uzrocima, koji proizlaze iz rada različitih tijela, a što je važno za zaštitu ljudskih prava i vladavine prava u RH, priopćeno je iz Ureda pučke pravobraniteljice.