Split i ostatak Dalmacije posljednjih su godina postali jedno od najprivlačnijih mjesta u Europi za život i rad na daljinu. Sve je više domaćih stručnjaka koji rade za strane tvrtke, povratnika iz inozemstva koji zadržavaju svoj posao, ali i stranih državljana.
Zajedničko im je jedno: žive u Hrvatskoj, a prihodi im stižu iz inozemstva.
Na prvu, takav model rada djeluje jednostavno - laptop, internet i posao bez granica. No u praksi, porezni dio priče zna biti puno složeniji. Već na samom početku otvaraju se ključna pitanja: gdje se plaća porez, gdje doprinosi i koja država zapravo 'ima pravo' na oporezivanje dohotka?
Bez obzira kojoj skupini pripadate, pitanje je uvijek isto: gdje i kako se oporezuje rad koji obavljate iz Hrvatske?
Zaposleni ste u stranoj tvrtki, a radite od kuće
Ovo je danas jedna od najčešćih situacija. Imate ugovor o radu sa stranom tvrtkom, ali posao svakodnevno obavljate iz Hrvatske. Na prvu djeluje jednostavno, ali brzo se otvara pitanje: tko i gdje plaća doprinose i porez?
Osnovno pravilo je jasno, ako radite iz Hrvatske, u pravilu ulazite u hrvatski sustav doprinosa. Iako radite za stranu firmu, obveze često “sele” u Hrvatsku jer se rad fizički obavlja ovdje. Mirovinsko i zdravstveno osiguranje ne mogu se automatski plaćati u inozemstvu, osim ako postoji posebna osnova. Osoba s prebivalištem u Hrvatskoj u tom slučaju ostaje u hrvatskom sustavu socijalnog osiguranja, a inozemni poslodavac treba ishoditi OIB te obračunavati i plaćati doprinose prema hrvatskim propisima.
S porezne strane, ako ste rezident Hrvatske, vaša plaća 'iz inozemstva' oporezuje se u Hrvatskoj. U tom slučaju imate i osobnu obvezu, prijaviti se u Registar poreznih obveznika.
Vratili ste se u Hrvatsku, ali radite za stranu firmu. Gdje ste porezni rezident?
Sve je više ljudi koji se vraćaju u Hrvatsku, ali zadržavaju posao kod stranog poslodavca. Kod takvog rada na daljinu treba znati dvije stvari, gdje ste porezni rezident (tko oporezuje vaš ukupni dohodak) i gdje se oporezuje konkretna plaća.
Primjerice, pravilo od 183 dana često se spominje, ali ono nije jedini kriterij. Ako osoba živi u Hrvatskoj, ovdje provodi veći dio godine i ovdje joj je centar životnih interesa (obitelj, stan, svakodnevni život), velika je vjerojatnost da će se smatrati hrvatskim poreznim rezidentom. U tom slučaju, Hrvatska tada ima pravo oporezivati vaš ukupni dohodak, uključujući i onaj koji dolazi iz inozemstva.
S druge strane, sama činjenica da ste porezni rezident ne znači automatski da se porez na plaću uvijek plaća samo u Hrvatskoj. Kod dohotka od nesamostalnog rada ključnu ulogu i dalje ima gdje se rad fizički obavlja, kao i pravila iz ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. U praksi, mnogi povratnici često naprave pogrešku, ostanu formalno zaposleni kod poslodavca u inozemstvu, ali ne uzmu u obzir da su preseljenjem u Hrvatsku promijenili i mjesto gdje im se oporezuje plaća, a možda i svoju poreznu rezidentnost te da se možda moraju uključiti u hrvatski sustav socijalnog osiguranja.
Strani državljani koji žive ovdje, ali rade za tvrtke iz drugih država
Sve je više stranih državljana koji dolaze živjeti u Hrvatsku, ali nastavljaju raditi za poslodavce iz svojih ili trećih država, bilo kao zaposleni ili kroz neki oblik rada na daljinu.
U takvim situacijama ključna su dva pitanja: gdje se plaćaju doprinosi i gdje se plaća porez?
Ako osoba stvarno radi iz Hrvatske, u pravilu ulazi u hrvatski sustav doprinosa. Međutim, to nije uvijek automatski već treba provjeriti postoji li primjena EU pravila, za državljane EU/EGP i bilateralni ugovor o socijalnom osiguranju između Hrvatske i konkretne države. Kod poreza na dohodak situacija je slična, ovisi o poreznoj rezidentnosti i ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Posebna kategorija su digitalni nomadi, državljani trećih zemalja koji mogu boraviti i raditi iz Hrvatske bez obveze plaćanja poreza na dohodak ovdje, ali samo ako rade za stranog poslodavca i ispunjavaju propisane uvjete.
Možemo reći da za strane državljane vrijedi isto pravilo kao i za domaće: mjesto rada i porezna rezidentnost određuju obveze, ali konačan odgovor uvijek ovisi o međunarodnim pravilima i konkretnoj situaciji.
Rad bez granica, ali pravila su i dalje lokalna
Rad na daljinu danas je postao standard u brojnim industrijama, a Hrvatska je dio jedinstvenog europskog tržišta rada na kojem je sve uobičajenije raditi iz jedne države, a primati dohodak iz druge.
Iako posao može dolaziti iz inozemstva, porezna i socijalna pravila najčešće prate mjesto gdje stvarno živite i radite. Zato je važno razumjeti osnovna pravila utvrđivanja rezidentnosti, plaćanja poreza i doprinosa. Rad na daljinu briše granice tržišta rada, ali ne briše obveze prema lokalnim propisima.
