Stručni savjet Mosta za zaštitu okoliša i energetiku predlaže novi okvir za planiranje kopnenih vjetroelektrana kojim bi država unaprijed utvrdila pogodna područja za njihov razvoj, propisala nacionalni kriterij najmanje zaštitne udaljenosti od stanovanja i osigurala uključivanje građana dok još postoji mogućnost izbora lokacije. Prijedlog obuhvaća i posebnu metodologiju procjene buke, kontrolu ukupnog utjecaja više elektrana te obvezno financijsko osiguranje za uklanjanje postrojenja i sanaciju prostora.
Iz Savjeta ističu da Hrvatskoj treba razvoj obnovljivih izvora energije, uz pravodobnu procjenu posljedica za stanovništvo i okoliš. Upozoravaju da se problemi pojavljuju kada se lokacija praktično odredi prije nego što se dovoljno rano procijene utjecaji na naselja, prirodu i krajobraz, a građane se uključuje nakon donošenja ključnih investicijskih odluka.
'Stanovnici trebaju sudjelovati u odlučivanju dok još postoji stvarni izbor lokacije i rasporeda turbina. Ljudi koji će desetljećima živjeti uz vjetroelektranu moraju imati pristup podacima i mogućnost da na vrijeme utječu na odluke koje se izravno tiču njihova života', poručuju iz Savjeta Mosta za zaštitu okoliša i energetiku.
Savjet predlaže da se kroz izradu Državnog plana prostornog razvoja provede nacionalno kartiranje prostorne, okolišne i društvene osjetljivosti. Analiza bi obuhvatila naselja, vode, šume, prirodnu i kulturnu baštinu, reljef, krajobraz te postojeće opterećenje prostora. Na temelju tih podataka odredila bi se pogodna i uvjetno pogodna područja te područja na kojima se nove vjetroelektrane zbog zaštite stanovništva i prostora ne bi planirale.
U tom kontekstu Savjet predlaže da se mogućnosti Direktive RED III za brži razvoj obnovljivih izvora povežu s prethodnim strateškim odabirom i procjenom područja. Jasniji uvjeti na pogodnim lokacijama omogućili bi predvidljiviji razvoj projekata i smanjili rizik od sukoba koji se otkrivaju tek u kasnijim fazama.
Poseban dio prijedloga odnosi se na zaštitu stanovništva. Uz nacionalni kriterij najmanjeg prostornog razmaka od stambenih i drugih osjetljivih lokacija, Savjet predlaže procjenu stvarne izloženosti pojedinih kuća. Pritom bi se uzimali u obzir visina i broj turbina, reljef, dominantni smjer vjetra, buka, treperenje sjene, noćno osvjetljenje i vizualna izloženost.
'Dvije kuće na istoj udaljenosti od turbine mogu biti različito izložene zbog položaja, reljefa ili smjera vjetra. Zato uz zaštitnu udaljenost treba procijeniti stvarne uvjete u kojima ljudi žive i provjeriti ih nakon početka rada elektrane', ističu iz Savjeta.
Predlažu donošenje posebne nacionalne metodologije za procjenu i mjerenje buke vjetroelektrana, koja bi obuhvatila noćne uvjete, pozadinsku buku i specifičnosti zvuka lopatica. Ako kontrolna mjerenja nakon početka rada pokažu veći utjecaj od predviđenoga, morale bi se provesti korektivne mjere. Za razdoblja kritičnog treperenja sjene predlaže se mogućnost privremenog automatskog zaustavljanja turbina.
Savjet traži i zajedničku procjenu svih projekata koji djeluju na isti prostor. Buka, zasjenjenje i utjecaji na krajobraz, ptice i šišmiše moraju se sagledati kroz ukupno opterećenje područja, uključujući slučajeve u kojima turbine pripadaju različitim investitorima.
Uz ranije uključivanje građana, predlažu neovisnu stručnu provjeru ključnih analiza za projekte s većim okolišnim ili društvenim rizikom. Podaci na kojima se procjene temelje trebali bi biti javno dostupni u najvećoj mogućoj mjeri. Građani bi na jednom mjestu mogli provjeriti nositelja i stvarnog vlasnika projekta, fazu postupka, obveze prema lokalnoj zajednici i rezultate praćenja utjecaja.
Dio koristi od rada vjetroelektrana, smatraju u Savjetu, treba izravno i transparentno usmjeriti prema naseljima i stanovnicima koji su im najizloženiji. Takva korist mora pratiti punu primjenu okolišnih i zdravstvenih standarda.
Prijedlog obuhvaća i obvezan plan uklanjanja postrojenja te unaprijed uspostavljeno financijsko osiguranje za razgradnju i sanaciju. Osiguranje bi se redovito usklađivalo sa stvarnim troškovima i ostalo važeće pri promjeni vlasnika ili financijskim poteškoćama projektnog društva.
'Nositelj projekta mora osigurati sredstva za uklanjanje turbina i sanaciju prostora po završetku rada. Lokalna zajednica i državni proračun moraju biti zaštićeni od preuzimanja tog troška. Odgovornost investitora traje kroz cijeli životni vijek vjetroelektrane', zaključuju iz Savjeta Mosta za zaštitu okoliša i energetiku.






