O sigurnosti na hrvatskim cestama, najtežim prometnim recidivistima i mogućem pooštravanju kazni za Dnevnik HTV-a govorio je Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije MUP-a.
Ni oduzimanje vozačke dozvole i vozila, ni novčane kazne, a ponekad ni uhićenja očito nisu dovoljna za dio najtežih prometnih recidivista. Mataija kaže da policija u takvim slučajevima poduzima sve što joj zakon omogućuje.
- Što se tiče policije, možemo raditi ono što nam zakon dozvoljava, a to i radimo. Za one najteže recidiviste poduzimamo sve što možemo, od predlaganja kazni zatvora do prekršajnih bodova koji dovode do oduzimanja vozačke dozvole. Međutim, očito imamo određeni broj vozača kojima to jednostavno nije dovoljno, naveo je Josip Mataija za Dnevnik HTV-a.
Budući da postojeće mjere za dio recidivista očito nemaju dovoljan odvraćajući učinak, u tijeku su i razmatranja mogućih izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
- U tijeku su izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Radna skupina razmatra određene prijedloge i vidjet ćemo što će se dogoditi. Što se tiče policije, mi možemo ono što možemo - predlažemo zakonske kazne, objašnjava.
Mataija pritom upozorava da problem nije samo u visini kazni, nego i u njihovu konačnom ishodu u pravosudnom postupku. Prema njegovim riječima, policija nije zadovoljna kada se predložene kazne ublažavaju.
- Imamo problem da pravosuđe ipak na neki način umanjuje i smanjuje naše kazne. S tim nismo zadovoljni. Ako netko uporno čini prometne prekršaje, možda mu nije dovoljna novčana kazna ili nešto drugo. Treba jednostavno odrediti zatvorsku kaznu i napraviti sve da on uopće ne sudjeluje u prometu, rekao je.
Više od 30 vozača kažnjeno zbog opasne vožnje na A1
Posebno je odjeknuo jučerašnji slučaj na autocesti A1 kod Gornje Ploče, gdje su se pojedini vozači, ne čekajući završetak očevida prometne nesreće, počeli okretati i voziti u suprotnom smjeru. Mataija takvo ponašanje smatra posebno zabrinjavajućim.
- Jako žalosno i jako tragično, jer imate većinu vozača koji su postupili onako kako treba, dakle napravili sigurnosni koridor da mogu vozila žurnih službi proći, ustvrdio je. Znam da se nekad vozačima čini da to predugo traje, međutim, ako imate neku prometnu nesreću gdje ima ozlijeđenih osoba, mi, što se tiče policije, moramo napraviti očevid, pojašnjava. To traje, sve ono što je potrebno, jer ako to ne napravimo, poslije će biti problema, naveo je.
Ono što mu je posebno neshvatljivo jest činjenica da jedan ili dva vozača svojim neodgovornim ponašanjem mogu povući i druge.
- Neshvatljivo je ponašanje, da većina vozača poštuje to, i onda imate, vjerojatno, jedan, dva vozača koji krenu u taj suprotni smjer sigurnosnog koridora i povuku za sobom još određeni broj vozača. Međutim, mi smo jučer sankcionirali popriličan broj vozača. Preko 30 vozača je već kažnjeno, a jedan broj vozača naknadno će biti kažnjen na temelju snimaka, odnosno onih informacija koje ćemo imati, apostrofirao je.
Broj poginulih pao za 18 posto
Za vožnju u suprotnom smjeru kazne se kreću od 1320 do 2650 eura, uz zaštitnu mjeru zabrane upravljanja vozilom u trajanju od tri, šest ili 12 mjeseci, ovisno o tome je li riječ o prvom prekršaju. Vozaču se izriče i šest negativnih prekršajnih bodova.
Kod ponavljanja takvog prekršaja postoji i mogućnost trajnog oduzimanja vozila.
- Postoji mogućnost, ali ne za prvi prekršaj. Ako je netko imao dva puta taj prekršaj, onda mu je treći mjera za oduzimanje vozila. Od 1. kolovoza 2019., kada smo uveli tu odredbu, preko 3000 vozača je ostalo bez vozila. Sud oduzima vozila, ne policija, u roku od 15 dana, a 900 vozača je ostalo trajno bez vozila. Dakle, i to nešto govori, poručio je.
Unatoč dojmu da je stanje na hrvatskim cestama ove godine lošije, statistika pokazuje suprotno.
- Broj prometnih nesreća manji je za jedan posto, lakih tjelesnih ozljeda za tri posto, a teških za sedam posto. Najvažniji je podatak o smrtno stradalima – ove godine poginule su 33 osobe manje nego u istom razdoblju lani, pojašnjava.
- Nismo sretni, nismo zadovoljni, ljudi i dalje ginu, međutim, to nas ohrabruje. Ove godine imamo 156 smrtno stradalih, u odnosu na 189 prošle godine, odnosno 18 posto manje smrtno stradalih, rekao je.
Crna statistika za motocikliste
Poseban problem i dalje su motociklisti.
Iako je ukupan broj smrtno stradalih vozača mopeda i motocikala zasad manji nego lani, Mataija upozorava da bi konačna brojka mogla biti vrlo slična prošlogodišnjoj.
- Određene stvari su pozitivne, međutim, što se tiče vozača mopeda i motocikla i putnika na njima, nisu. Lani 71 smrtno stradao, ove godine do sada 55 smrtno stradalih, dakle otprilike imat ćemo jednako smrtno stradalih kao i lani. A to vam je, svaki treći smrtno stradali vozač na mopedu ili motociklu, što je jednostavno previše, zaključio je.
