Budimiri kod Trilja, mjesto javne molitve svete krunice i rodni kraj svećenika-mučenika don Jure Mladine, našli su se pred velikim pitanjem svoje budućnosti. Mještani traže cjelovit prikaz energetskih projekata, zemljišnih služnosti, dalekovoda, trafostanica i druge infrastrukture te zaštitu svojih domova, stećaka, prirode, crkve i zemlje predaka.
'Ovo nije prazna zemlja na karti. Budimiri su malo mjesto u Dalmatinskoj zagori, ali posljednjih dana o njima govori sve više hrvatskih medija.
Razlog su veliki energetski projekti i prateća infrastruktura koja se pojavljuje u službenoj dokumentaciji i zemljišnoknjižnim upisima na području Budimira i okolice. Za stanovnike ovog mjesta to više nije pitanje samo jedne čestice, jednog dalekovoda ili jedne trafostanice. Riječ je o pitanju kakvi će Budimiri ostati budućim generacijama', poručuje u ime stanovnika Jure Ivančević.
Službena dokumentacija vezana uz VE Brda–Umovi i njezino priključenje na elektroenergetsku mrežu obuhvaća vjetroelektranu, pristupnu i internu infrastrukturu, trafostanice te 110-kV i 400-kV elektroenergetske vodove. Dio povezane infrastrukture izričito zahvaća i k.o. Budimiri. Zbog toga mještani traže da se projekti više ne promatraju svaki za sebe, nego da se javnosti pokaže jedna cjelovita karta svih postojećih i planiranih energetskih zahvata na području Budimira i neposredne okolice.
'Posebnu zabrinutost izazvali su zemljišnoknjižni upisi koje su stanovnici počeli detaljno pregledavati. U službenim zemljišnoknjižnim izvacima pojavljuju se stvarne služnosti u korist društva Vjetropark Brda Umovi d.o.o. U jednom od upisa navodi se: Vjetroelektrana Brda Umovi, s pripadajućim vjetroagregatima, pristupnom i internim prometnicama, srednjenaponskom kabelskom internom mrežom, trafostanicom x/110 kV i dvostrukim 110 kV dalekovodom. Na česticama 1723/2, 1913/1, 2200/1, 2200/2, 1922 i 2533/1 evidentirane površine služnosti zajedno iznose 60.126 četvornih metara. Kada se tome pribroji još 8.041 četvorni metar evidentirane služnosti na k.č. 2063/1, riječ je o najmanje 68.167 četvornih metara služnosti samo na tim dosad izdvojenim česticama. To, međutim, ne znači da će svaki četvorni metar te površine biti izgrađen niti da će se svaki od navedenih objekata nalaziti na svakoj čestici. Upravo zbog toga stanovnici žele vidjeti ugovore, grafičke priloge i precizne trase', poručuju iz Budimira.
Nadalje pitaju: 'Što ide na koju česticu? Gdje će biti stupovi? Gdje će prolaziti ceste i kabeli? Koliko će infrastruktura biti udaljena od kuća? Koliko je ukupno zemljišta na području Budimira obuhvaćeno ugovorima, služnostima i energetskim koridorima?'.
Dodaju kako se Budimiri u energetskoj dokumentaciji ne pojavljuju samo kroz zemljišnoknjižne služnosti. Projekt dvostrukog 110-kV dalekovoda Cetina – Brda Umovi povezuje planiranu trafostanicu Brda Umovi s TS Cetina, a njegova trasa prolazi kroz područje katastarskih općina među kojima je i Budimiri. Tu je i veliki zahvat TS 400/110 kV Cetina s priključkom na postojeću 400-kV prijenosnu mrežu, koji prema službenoj dokumentaciji obuhvaća područje k.o. Ugljane i k.o. Budimiri.
Zbog svega toga mještani upozoravaju da se mora promatrati kumulativni utjecaj svega zajedno: vjetroelektrane, trafostanica, 110-kV i 400-kV dalekovoda, pristupnih prometnica, kabelskih koridora i zemljišta potrebnog za izgradnju i održavanje infrastrukture.
'Ali postoji nešto što se na energetskim kartama ne može vidjeti. Budimiri su selo molitve. Dana 2. kolovoza 2025. godine u Budimirima je pokrenuta javna molitva svete krunice. Budimiri su time postali prvo selo koje je pokrenulo ovu javnu molitvenu inicijativu, a krunica je postala prepoznatljiv dio duhovnog života mjesta. Molitva nije ostala samo na jednom okupljanju. Nastavila se. Vjernici se okupljaju s krunicama u rukama i mole za svoje obitelji, bolesne, nerođene, hrvatski narod, mir i svoje mjesto. Posebnu poveznicu Budimira i Međugorja predstavlja i Gospin kip koji je iz Međugorja stigao u Budimire, na mjesto javne molitve krunice. Tako je između jednog od najpoznatijih svjetskih mjesta molitve i malog sela Cetinske krajine nastala posebna poveznica: Gospa i krunica. Duhovna povijest Budimira seže mnogo dalje od današnje javne molitve. U Budimirima je 6. travnja 1902. godine rođen don Jure Mladina. Za svećenika je zaređen 17. ožujka 1929. godine. Njegov život nasilno je prekinut 1941. godine. U noći 7. studenoga 1941. odveden je iz župne kuće, nakon čega mu se gubi trag. Budimiri čuvaju uspomenu na don Juru Mladinu kao na svećenika-mučenika svojega mjesta, a među mještanima se posebno ističe kao prvi mučeni svećenik s područja današnje Splitsko-makarske nadbiskupije.
Njegova priča ovdje nije samo povijesna bilješka. Ona je dio identiteta Budimira. U zaseoku Mladina nalazi se i kapela iz 1936. godine, a uspomena na don Juru prenosi se s generacije na generaciju. Zato stanovnici poručuju da se vrijednost njihova mjesta ne može izračunavati samo hektarima, megavatima i kilometrima dalekovoda. Postoji vrijednost koju katastar ne može izmjeriti. Na području Budimira nalaze se stećci, stare kamene gomile i drugi tragovi prošlosti za koje stanovnici smatraju da zahtijevaju stručnu arheološku i konzervatorsku pažnju. Posebno se ističu Lazine, ali i druga područja sela', naglašavaju.
Mještani zbog toga šalju vrlo jednostavan zahtjev nadležnim institucijama.
'Prije strojeva moraju doći stručnjaci. Ako se na trasama budućih prometnica, dalekovoda, temelja ili druge infrastrukture nalaze arheološki ostaci, oni moraju biti evidentirani, istraženi i, gdje je potrebno, zaštićeni. Jer cestu je moguće ponovno napraviti. Kabel je moguće premjestiti. Projekt je moguće prilagoditi.
Ali ono što je preživjelo stoljeća, ako se jednom uništi, više se ne može vratiti. Ovo nisu samo brojevi čestica – ovo su naši zaseoci. Kada se energetski projekt gleda na tehničkoj karti, vide se linije, poligoni i brojevi katastarskih čestica.
Mještani vide nešto sasvim drugo. Vide Ivančeviće, Vujčiće, Rančiće, Prelase, Gunjače, Periše, Sliškoviće, Ratkovače, Uvanoviće, Mladine, Ćubiće, Pištet, Jagodnik, Pisak i Lazine. Vide svoje kuće. Zemlju svojih očeva i djedova. Pašnjake i šume. Stare puteve. Mjesta na kojima su odrasli. I svoju crkvu Gospe od Ružarija', naglašavaju stanovnici.
Zato traže da se napravi karta na kojoj neće biti prikazana samo energetska infrastruktura, nego i stvarni život Budimira – kuće, zaseoci, crkva, kapelice, stećci, arheološki lokaliteti, prirodne vrijednosti i zemljišta.
'Što je s kršem i podzemnim vodama? Budimiri se nalaze na krškom području Dalmatinske zagore. Stanovnici zbog toga žele jasne odgovore i o mogućem utjecaju građevinskih zahvata na podzemne vode, krški sustav, šume, biljni i životinjski svijet. Mještani ne žele unaprijed tvrditi da će svaki zahvat izazvati štetu. Traže nešto što bi u svakom ozbiljnom projektu trebalo biti normalno: da se sve temeljito ispita prije nego što eventualne posljedice postanu nepovratne', ističu.
Stanovnici naglašavaju da njihova poruka nije usmjerena protiv razvoja Hrvatske niti protiv obnovljivih izvora energije kao takvih. Ali upozoravaju da postoji razlika između razvoja koji poštuje prostor i razvoja nakon kojeg se karakter jednog mjesta potpuno promijeni.
Zato poručuju: 'Nismo protiv razvoja. Protiv smo razvoja nakon kojeg Budimiri više neće izgledati kao Budimiri'.
Mještani žele znati kako će njihov kraj izgledati za deset, dvadeset ili pedeset godina. I smatraju da odluke koje će toliko dugo utjecati na prostor ne mogu biti donesene bez ljudi koji u tom prostoru žive.
Ovo mjesto svoju budućnost ne vidi samo kroz energetsku infrastrukturu.
'Budimiri imaju potencijal za vjerski, hodočasnički, ruralni, izletnički i kulturni turizam. Tu je crkva Gospe od Ružarija. Tu je javna molitva svete krunice. Tu je priča don Jure Mladine. Tu su kapelice. Stećci i stari kameni tragovi. Priroda Dalmatinske zagore. I mir koji mala mjesta još uvijek mogu pružiti čovjeku. Mještani žele da ljudi jednog dana dolaze u Budimire upravo zbog toga. Da zastanu. Da upoznaju povijest. Da posjete svetinje. Da se pomole. Da upoznaju prirodu i stare običaje. I da pronađu mir. Budimiri možda nemaju tisuće stanovnika. Ali veličina jednoga mjesta ne mjeri se samo brojem ljudi. Mjeri se onime što su generacije ostavile iza sebe. Zemljom. Crkvom. Kamenom. Vjerom. Sjećanjem. I ljudima koji još uvijek žele živjeti ondje gdje su živjeli njihovi preci. Zato iz Budimira danas dolazi poruka investitorima, Gradu Trilju, Splitsko-dalmatinskoj županiji, nadležnim ministarstvima i svim institucijama koje odlučuju o budućnosti ovog prostora', zaključuju.
Stanovnici ne traže da vrijeme stane. Traže da ih se čuje prije nego što se njihov prostor nepovratno promijeni.
' I dok se odlučuje o megavatima, trafostanicama, dalekovodima i zemljištu, iz Budimira će se i dalje čuti molitva: Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom... Jer ovo je selo koje je svoju vjeru, svoju zemlju, svoje obitelji i svoju budućnost kroz naraštaje povjeravalo nebeskoj Majci. Budimiri žele ostati Gospini – kao što smo oduvijek bili', ističe Jure Ivančević iz Budimira.
