Ljetne vrućine drastično ubrzavaju razmnožavanje bakterija u hrani, čime se povećava rizik od trovanja i kvarenja namirnica. Ključno pravilo za sigurnost hrane temelji se na 'opasnoj zoni' temperatura između 5 °C i 60 °C, u kojoj se broj mikroorganizama može udvostručiti svakih dvadeset minuta.
Prema smjernicama vodećih agencija za sigurnost hrane, kuhana hrana i lako pokvarljive namirnice ne bi smjele stajati na sobnoj temperaturi duže od dva sata. Međutim, kada vanjska temperatura prijeđe 32 °C, što je uobičajeno tijekom hrvatskih ljetnih mjeseci, to se vrijeme skraćuje na samo jedan sat. Nakon tog razdoblja, rizik od razvoja patogena poput Salmonele, E. coli ili Listerije postaje prevelik za sigurnu konzumaciju.
Osobito su rizične namirnice s visokim udjelom proteina i vlage. U tu skupinu spadaju svježe meso (osobito mljeveno), riba i plodovi mora, te jaja i mliječni proizvodi. Ljeti su čest uzrok trovanja upravo jela koja sadrže sirova ili nedovoljno termički obrađena jaja, poput domaće majoneze, kremastih kolača ili sladoleda.
Povrće i voće također zahtijevaju oprez čim se narežu. Narezana lubenica ili dinja, zbog svoje niske kiselosti i visokog udjela vode, postaju idealna podloga za razvoj bakterija ako se ostave na suncu ili toplini. Također, kuhana riža i tjestenina kriju specifičnu opasnost od bakterije Bacillus cereus, koja stvara toksine otporne na ponovno zagrijavanje ako hrana predugo stoji na toplome.
Stručnjaci preporučuju da se hrana nakon pripreme što prije ohladi i spremi u hladnjak na temperaturu ispod 5 °C. Prilikom piknika ili boravka na otvorenom, nužno je koristiti prijenosne hladnjake s dovoljno leda ili rashladnih uložaka kako bi se održala niska temperatura do samog trenutka konzumacije.
